DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Tabela 3 Ostvarena i očekivana genetska dobit za prosječni visinski prirast kod crne johe (Alnus glutinosa) nakon provedene selekcije po fenotipu i genotipu Prosječni visinski prirast u potomstvu iz komercijalnog uzgoja 30,5 cm Prosječni visinski prirast populacije u kojoj je izvršena selekcija 41,3 cm Poboljšanje prosječnog visinskog prirasta nakon selekcije po fenotipu AG = 6,3%> Test polusrodnika Lisičine, Vočin Test polusrodnika Crni jarci, Đurđevac Prosječni visinski prirast uzgojenog potomstva (18 klonova) 67,0 cm AG = 62,2»/o 47,3 cm AG = 55,l«Vo Očekivana dodatna genetska dobit iz poboljšane klonske sjemenske plantaže Prosječni visinski prirast generativnog potomstva od 10 selekcioniranih klonova 69,6 cm AGi = 4,03/o | 50,0 cm AGi = 5,6»/o Prosječni visinski prirast generativnog potomstva od 5 selekcioniranih klonova 71,5 cm AGa = 2,7»/o 51,7 cm AG, = 3,8% Prosječni visinski prirast generativne g potomstva od 2 selekcionirana klona 73,2 cm AGs = 2,5,3/(. 53,5 cm AG:! = 3,6*Vo Ukupno ostvarena AG: 62,2»/o | 55,l«Vo Ukupno očekivana dodatna AG: 9,2°/« | 13,0Vo Ostvarena genetska dobit za pokusnu plohu »Lisičine« u iznosu od AG = 62,2%, te za pokusnu plohu »Crni jarci« u iznosu od 55,1% je vrlo visoka i ukazuje na činjenicu, da je kod crne johe, kao brzorastuće vrste, kroz klonske sjemenske plantaže moguće ostvariti značajno genetsko poboljšanje prosječnog visinskog prirasta, čime se značajno unapređuje produkcija. Prema literaturnim podacima (N a n s o n, 1968) genetska dobit u volumnom prirastu je 2 do 3 puta veća u odnosu na dobiveno genetsko poboljšanje visinskog prirasta. Proizlazi da je realno očekivati genetsko poboljšanje volumne produkcije u iznosu od 100—130%, naravno uz pretpostavku, da se dinamika visinskog prirasta u potomstvu tijekom daljnjeg uzgoja bitno ne mijenja. Ovako velika genetska poboljšanja volumne produkcije ostvarena su i kod drugih brzorastućih vrsta šumskog drveća kao npr. eukaliptusa, topola i vrba (Zobel i T,albert, 1984). Uz pretpostavku povećanja intenziteta selekcije, izborom najboljih 10, 5 odnosno 2 majke na bazi OKS sposobnosti (Graf. 2), moguće je ostvariti dodatno genetsko poboljšanje u ukupnom iznosu od 13% za pokusnu plohu »Crni jarci«, te 9,2%, za pokusnu plohu »Lisičine«. Pretpostavljamo, da će klonovi sa najboljom OKS pokazati i najbolju SKS. Očekivana dodatna genetska dobit relativno je mala u odnosu na ostvarenu kroz uzgoj svih polusrodnika, iz razloga, što je dodatna selekcija izvršena uz relativno nizak intenzitet selekcije zbog malog broja majki odnosno uzgojnih polusrodnika. Intenzitet selekcije, kod izbora majki na bazi OKS može se povećati, ukoliko se poveća broj uzgojenih potomstava, odnosno broj klonova u klonskoj sje |