DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 36     <-- 36 -->        PDF

Prirodni resursi drvne mase kao sirovine, zbog sve veće tražnje prouzročene
ekspanzijom kapaciteta drvne tehnologije, danas su nedostatni. Da
bi se taj nedostatak ublažio, započelo se podizanjem kultura i plantaža. Pretežno
su to multiklonske monokulture brzorastućih vrsta drveća, čije drvo
po svojim svojstvima odgovara unaprijed određenim konačnim proizvodima.


Obzirom da je naša industrija za proizvodnju papira sirovinom najdeficitarnija,
najčešće se podižu kulture, odnosno plantaže vrsta drveća čije drvo
po svojim svojstvima najbolje odgovara njenim potrebama.


Kako je drvo četinjača izgrađeno iz traheida, tj. dugačkih drvnih vlakanaca,
čiji je volumni udio o građi drva preko 90%, ono je za papirnu industriju
najpovoljnija sirovina. Međutim, ta se sirovina ionako sirovinom deficitarnoj
drvnoj industriji, zbog svojih dobrih svojstava koristi, uz veće ekonomske
efekte, za izradu građevnog drva, građevne stolarije i ostalih drvnih
proizvoda. Zbog toga se kao sirovina za potrebe papirne industrije, pored
celuloznog drva četinjača i njihovih pilanskih otpadaka, koristi drvo listača.
Kod nas je to drvo bijelih i crnih topola, breze, bijele vrbe, johe i bukve.


Papirna industrija zahtijeva drvo kao sirovinu slijedećih svojstava: dugačka
drvna vlakanca, mali kut uvijanja fibrila u srednjem podsloju sekundarnog
sloja njihovih staničnih stijenki, mali odnos debljine stijenki vlakanaca
i njihovog promjera, tzv. Runke l faktor i, ako se radi o drvu listača,
veliki udio drvnih vlakanaca u građi drva (lit. 1, 5, 6, 7, 8, 11, 12 i 13).


Iako su svojstva drva pojedinih vrsta drveća njihovom genetskom konstitucijom
definirana, njihova svojstva unutar populacije ipak variraju. Te
varijacije su posljedica promjena u genetskoj konstrukciji dane populacije,
uvjetovane evolucijskim procesima, i to prirodnom selekcijom, mutacijama,
interakcijama genotipa sa okolinom, migracijama i genetskim driftom, koji
je prisutan u malim izoliranim populacijama. Unutar prirodnog areala određene
vrste, zbog različitih karakteristika biotopa, pojavile su se lokalne rase,
odnosno vrlo izdiferencirane genetske varijabilnosti subpopulacija. Uslijed
seksualne reprodukcije unutar svake pojedine subpopulacije dolazi također
do vrlo izražene fenotipske i genotipske izdiferenciranosti individua, koji čine
tu populaciju.


Do varijacija u svojstvima određene vrste drva dolazi i tijekom ontogenetskog
razvoja svake individue. U svakom se stablu u prvim godinama života
formira juvenilno drvo, a kasnije starenjem i daljnjim debljinskim rastom
s vanjske strane juvenilnog drva nastaje zrelo i prezrelo drvo. Zone juvenilnog,
zrelog i prezrelog drva međusobno se po svojstvima znatno razlikuju.


Naposljetku, do varijacija svojstava određene vrste drva dolazi i zbog
antropogenog faktora, tj. djelovanja čovjeka na individue uzgojem i uređivanjem
sastojina.


Navedene varijacije svojstava drva određene vrste daleko su manje od
razlika između vrsta.


Da bi se dobila drvna sirovina s najpoželjnijim svojstvima danas se vrši
oplemenjivanje drva kao izvora sirovine raznim metodama, kao što su metode
selekcioniran]a i hibridizacije, a superiorni se individui multipliciraju
i zatim uzgajaju, podizanjem njihovih kultura, odnosno plantaža.