DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 47 <-- 47 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANAK — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER UDK 639.1:331.876.3 (497.13) Šum. list CXV (1991) 285 OBVEZATNI I DOBROVOLJNI RAD LOVACA U LOVAČKIM DRUŠTVIMA HRVATSKE Dominik RAGUŽ* SAŽETAK: Autor pionirski, u obliku prethodnog saopćenja, na osnovi ankete, procjenjuje obvez.atno-dobrovoljni rad lovaca u lovačkim društvima — po lovno gospodarskim područjima Hrvatske u godini 1986. Na temelju te procjene vrši usporedbe, analizira te radove po njihovom godišnjem vremenskom udjelu (u %) i apsolutno po jednom lovcu. Na koncu ocjenjuje i novčani ekvivalent tog rada te njegov odnos prema vrijednosti lovine koja segodišnje ustupa samim lovcima. Utvrđuje da se lovci svojim obvezatno-dobrovoljnim radom još uvijek u potpunosti ne odužuju za vrijednost ustupljene im lovine. Ako ubrojimo i vrijeme dolaska na teren i povratka kući s obvezatno-dobrovoljnog rada, lovci gotovo nadoknađuju vrijednostustupljene im lovine putem svojih materijalnih rashoda — koji su predmet daljnjih autorovih istraživanja. Ključne riječi: Obvezatni i dobrovoljni rad lovaca, vrijednost lovine. UVOD U okviru obrade tema iz »Ekonomike lovstva Hrvatske« u Zavodu za istraživanja u šumarstvu Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koje su i ugovorene sa Lovačkim savezom Hrvatske — jedno poglavlje odnosi se na problem istaknut u naslovu ovog rada. Zbog zanimljivosti objavljujemo ga zasad u obliku prethodnog saopćenja. Obvezatni i dobrovoljni rad lovaca, koliko nam je poznato, dosad nije obrađen ni u jednom radu, studiji, monografiji — na temelju tolikih »uzoraka «, s toliko detalja (diferenciranih vrsta djelatnosti (radova) lovaca), a pogotovo se nije pokušalo vrednovati ga u novcu — kako ćemo to pokušati učiniti u ovom našem radu. Npr. u vrlo zanimljivoj novijoj francuskoj knjizi »Ekonomika lova« (navedena pod toč. 6 u literaturi na kraju ovog rada) Pinet et a 1. procijenio je samo dobrovoljne aktivnosti lovaca prilikom društvenih sjednica, uređivanja lovišta, brojenja divljači i različitih aktivnosti, i to jedino kvantitativno u danima godišnje. Prema tome, ovaj naš rad predstavlja — pionirski pokus; stoga ga treba prihvatiti s određenom rezervom, ali benevolentno. * Dr. Dominik Raguž, Šumarski fakultet, Zagreb, Šimunska c. 25 |
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Taj problem je, uza sve navedeno, ipak od izuzetne važnosti. Naime, njegovom obradom može se sagledati: — kolika je približna vrijednost tog rada godišnje, i to apsolutno i relativno (prema prihodima lovstva, prema vrijednosti lovine koju koriste sami lovci, prema raznim financijskim elementima državne statistike, i dr.); — kolika je približna vrijednost tog rada godišnje po lovcu, i to ukupno po apsolutnom iznosu te relativno po postotnoj strukturi (osobito za: odstrel zaštićene divljači, ostale lovnogospodarske radove, inveticije, lovačke pse, lovačko streljaštvo; kancelarijske radove i si.); — koliki je stupanj lovačke svijesti, discipline i faktične organizacijske efikasnosti pojedinih lovačkih društava, odnosno njihovih regija, u Hrvatskoj. Da bi se barem »odškrinula vrata« prema rješavanju tog problema, u okviru rada na monografiji (2) sastavljene su bile »Upute I i II« te »Dopune podataka Srednjeročnog plana 1986—1990« a u njihovu sastavu i niz obrazaca koje je Lovački savez Hrvatske razaslao svima lovačkim društvima Hrvatske. U svezi s problemom koji obrađuje ovaj rad, razaslat je priloženi obrazac DS-15. Njegovo ispunjavanje u više navrata je požureno i pritom su dane dopunske upute. Posebno je naglašeno: da se pod svima točkama 1—18. obrasca DS-15 obuhvate sati efektivnoga rada, bez obzira da li je obvezatan (dogovoren na zboru lovačkog društva i propisan njegovim Statutom) ili je dobrovoljan; da se pod toč. »1. Odstrel zaštićene divljači« obuhvate sati efektivnog lova; da se pri svemu tome ne obuhvate sati trajanja putovanja lovaca do radnog mjesta i natrag. Ovdje ističemo da lovci uglavnom dobrovoljno obavljaju djelatnost samo pod toč. 1. a ostale djelatnosti navedene u obrascu DS-15 ne predstavljaju pravi lovni užitak za sve lovce, pa se po inicijativama Lovačkog saveza Hrvatske i lovačkih društava prihvaćaju kao obveza lovaca. Pri svemu tome treba imati u vidu da se u lovstvu Hrvatske ipak radi pretežno o neprofesionalnim, znatnim dijelom sportskim, društvima lovaca. Iskustvo i iz drugih zemalja (6) nas uči da se u toj oblasti ne ostvaruju ni izdaleka odgovori na ankete koji bi po broju odaziva i sigurnosti podataka odgovarali onima iz npr. državnih organa i ustanova ili privrednih poduzeća. Svaka oblast ima svoju mjeru racionalnog zadovoljavanja principa točnosti: jedno je npr., farmacija a drugo astronomija; veća se točnost racionalno traži npr. u statistici industrije, manja u statistici poljoprivrede, jbš manja u statistici šumarstva, još manja u statistici lovstva (3). Razumljivo — usporedno s općim progresom i sve većim udjelom gospodarenja u lovstvu — treba sve točnije evidentirati relevantne događaje i stanja u lovstvu, što pak traži podizanje opće organiziranosti i funkcionalnosti i u toj oblasti u kojoj sudjeluje razmjerno veliki broj aktivnih lovaca (1985. u Hrvatskoj oko 70 000 (5)), podižući kvalitetu svojeg života i ujedno pružajući društvu razmjerno velike koristi (1). S obzirom da »Srednjoročni plan Lovačkog saveza Hrvatske za uzgoj, zaštitu i lov divljači« (4) temeljne podatke uzima prema godini 1986. — zbog goleme inflacije koja i u godini 1990. nije bila mala — i mi ćemo novčane podatke temeljiti na razini prosjeka godine 1986. Nazive regija i njihov redoslijed u tablicama također ćemo uzeti prema tom srednjoročnom planu. |
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Posebno ističemo da ćemo primljene odgovore od pojedine regije na našu anketu tretirati kao »uzorke« pojedinih regija, iako smo svjesni da to nije u potpunosti adekvatno. Naime, postoji mogućnost da neka lovačka društva koja nisu odgovorila na našu anketu to nisu učinila s razlogom što nisu uspjela animirati svoje članove za obvezatni ili dobrovoljni rad u lovstvu ... u dovoljnoj mjeri ili uopće ... Ipak, pretpostavljamo da se tu radi uglavnom o aljkavosti administratora lovačkih društava ili o njihovoj nedovoljnoj stručnosti, neprofesionalnosti i si. Zbog svega toga, mi smo odgovore koje smo primili uzeli kao uzorke pojedinih regija, iako su oni »izabrani« via facti — umjesto od autora, po principu slučajnosti. Uostalom, ta se slabost znatno otklanja osobito pri onim regijama od kojih je primljeno više izvještaja lovačkih društava; pritom smo kao pokazatelje pouzdanosti zadovoljili se — postotnim odnosom odnosnih brojeva lovaca u discipliniranim učesnicima naše ankete prema sveukupnim brojevima lovaca u regiji i broja lovaca u lovačkim društvima koja su se odazvala odgovorima na našu anketu — uzeli smo kao koeficijent, tj. multiplikator, kojim smo podatke »uzorka« povećali na veličine koje bi se odnosile na cjelinu odnosne regije lovačkih društava. Nelovci često smatraju da statistike o lovstvu sadrže sistematski iskrivljene podatke, nedovoljne objektivne realnosti: previsoke podatke o vlastitim troškovima u lovstvu, a preniske podatke o odstrelu zaštićene divljači. To štoviše što je u Hrvatskoj već od poodavna sazrelo shvaćanje da bi lovci svojim vlastitim radom trebali svome lovačkom društvu nadoknaditi ekvivalent odstrijeljene divljači i užitih lovnih dana. S obzirom na tradiciju organiziranog (osobito dominantnog) lovstva u Hrvatskoj i trajnog didaktičkog djelovanja lovačkih organizacija a i opće postignute prosvjećenosti lovaca — smatramo da nas navedeno ne treba ograničavati u ovoj obradi problema, to više što je općepoznato da u populaciji naših organiziranih lovaca, a osobito u upravama naših lovačkih društava, ima relativno mnogo intelektualaca i profesionalnih stručnjaka i praktičara koji lovstvo prihvaćaju kao važan temelj ne samo kvalitete života nego i privrede. Zbog svega toga, ponavljamo, u ovom radu nećemo se obazirati na navedene sumnje; to više što se ovdje radi o — pionirskom prethodnom saopćenju. OBRADA U svrhu obrade problema sastavili smo ove priloge: — Zemljopisnu kartu Hrvatske s granicama lovnogospodarskih regija (područja). — Obrazac DS-15 koji je sastavni dio ankete (2). — Tablicu 0. o regijama (područjima) lovačkih društava Hrvatske i brojevima njihovih organiziranih lovaca, brojevima lovaca u njihovim »uzorcima« te njihovim veličinskim odnosima. — Tablice I/l—10. o u god. 1986. ostvarenim obvezatnim i dobrovoljnim satima rada lovaca u »uzorcima« regija (područja) lovačkih društava Hrvatske te o veličinskim odnosima pojedinih vrsta djelatnosti (rada) u postocima i po jednom lovcu. |
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 50 <-- 50 --> PDF |
288 |
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Regija DS-15 Općina Lovište Lovištem gospodari OSTVARENI OBAVEZNI RADNI SATI LOVACA U GODINI 1986. — procjene Red. Brojevi radnih sati br. Djelatnos t ostvarenog obaveznog rada 1. Odstrel zaštićene divljači 2. Hvatanje žive divljači 3. Unošenje divljači u lovište 4. Smanjivanje broja nezaštićene divljači — koje nešto vrijede — koje ne vrijede 5. Prihranjivanje divljači 6. Remize za divljač 7. Spašavanje divljači od kalamiteta 8. Brojenje divljači ... . 9. Upravljanje lovištima lovačkih društava 10. Investicije — zgrade — ograde privremene stalne — čeke — ostali lovno-tehnički objekti 11. Oko lovačkih pasa 12. U streljaštvu ... . 13. Ostali radovi u lovstvu — u uzgoju i zaštiti divljači — u lovu i korištenju divljači SVEG A na terenskim radovima 14. Sjednice 15. Ocjenjivanje trofeja . 16. Natjecanja ... . 17. Izložba i si 18. Ostali kancelarijski radovi SVEG A na kancelarijskim radovima . SVEUKUPNO Primjedba: Tablica se odnosi i na dorovoljni rad lovaca. Ona ne obuhvaća trajanje putovanja do radnog mjesta. 28S |
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Tablica 0. Regije lovačkih društava Republike Hrvatske (1—10), njihovi ukupni brojevi orga niziranih lovaca (N), brojevi organiziranih lovaca čija društva su odgovorila na našu anketu, tj. »uzoraka« regija (Nu), struktura (p */) i koeficijenti — multiplikatori (k) N„ N Red. Naziv regije N P = 100 k = Nu br. (područja) N Nu 1. Bilogorsko-podravsko 5 692 1493 26.23 3.81 2. Ličko 3 585 1 082 30.18 3.31 3. Karlovačko-kordunsko 3 479 745 21.41 4.67 4. Slavonsko-baranjsko 13 036 4 725 36.25 2.76 5. Istarsko-primorsko-eoransko 10 018 5 060 50.51 6.98 6. Sisačko-banijsko 4 018 650 16.18 6.18 7. Dalmatinsko 17 674 3 649 20.65 4.84 8. Varaždinsko-međimrsko 2 248 999 44.44 2.25 9. Hrvatsko Zagorje 1 973 656 33.25 3.01 10. Zagrebačko " 8 872 2 288 25.78 3.88 REPUBL. HRVATSKA (l.dolO.) 70 595 21347 30.23 3.31 — Tablicu II. koja predstavlja rekapitulaciju za sve regije (područja) lovačkih društava Hrvatske: njihovih ukupnih brojeva obvezatnih i dobrovoljnih radnih sati organiziranih lovaca te veličinskih odnosa pojedinih vrsta djelatnosti (rada) u postocima i po jednom lovcu. Napominjemo da smo u tab. I 1—10. na obrazac DS-15 dodali još dvije kolone: postotnu strukturu unutar A. SVEG A na terenskim radovima (toč. 1—13), unutar B. SVEG A na kancelarijskim radovima (toč. 14—18) i postotke za A. i B. unutar C. (100.00°0); prosječno po lovcu za točke 1—18, A. SVEG A na terenskim radovima. B. SVEG A na kancelarijskim radovima iC. SVEUKUPNO. Zbog ograničenosti prostora tiska, moramo nažalost u ovom objavljenom napisu odustati od objavljivanja tih 10 tablica koje se odnose na »uzorke« za 10 regija (područja) i zadovoljiti se našom analizom njihovih podataka. Sada nam preostaje da dademo sažeti komentar navedenih tablica I 1—10. i II. — kako bi istakli specifičnosti pojedinih područja u navedenoj problematici te relativnu veličinu obradom obuhvaćenog rada lovaca Hrvatske. a) Komentar tablicama I 1—10. — u vezi s postocima: Tablica a. Područje Bilogorsko-podravsko: ima minimum toč. 1, a maksimum toč. 10. Područje Ličko: ima minimum toč. A, a maksimum toč. B. Područje Karlovačko-kordunsko: ima minimum toč. 13a, 14, 16, a maksimume toč. 13b. i 18. Područje Slavonsko-baranjsko: ima minimume toč. 18. |
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Pregled specifičnosti područja Regij a područje) 1. 2—8. 9. Maksimumi ( + ) 10. 11. 12. i minimumi (13a 13b —) iz strukture, u *>h 14. 15. 16. i 17, 18. Bilogorskopodravsko o —1.50 3.57 25.51 26.67 3.00 6.92 43.53 52.25 1.50 — 0.90 — 6.00 10.57 3.00 — + 85.71 37.50 2.86 — 2.86 26.96 5.71 — 2.86 35.52 90.4 —82.16+Karlovačko- kordunsko 5.97 18.22 0.30 37.61 3.00 0.30 —1.19 + 33.43 —20.70 —2.20 _ + 77.09 88.0 Slavonskobaranjsko 11.47 28.71 2.54 40.75 2.17 0.89 6.52 6.43 67.00 3.87 6.08 5.63 —17.41 92.9 Istarsko- primorsko- goransko 13.79 23.59 4.01 19.66 1.31 1.70 7.07 28.95 36.51 1.33 8.73 4.32 49.10 91.7 sačko-bani j sko 7.19 28.92 +8.11 18.20 1.24 3.05- 12.65 17.42 43.87 + 5.20 19,06 1.80 30.07 85.7 Dalmatinsko 12.57 + 42.93 242 7.77 + 7.93 1.54 10.23 14.05 36.24 0.10 6.62 1.17 55.87 92.2 Varaždinskomeđimrsko 4.86 —5.02 0.15 8.73 0.17 0.73 1.20 0.47 33.75 0.33 35,78 + 7.15 22.99 + 98.0 Hrvatsko Zagorje 9.40 Zagrebačko +35.66 38.58 1.36 15.85 —0.03 14.88 —6.45 2.36 7.15 +6.30 1.95 5.22 2.29 21.91 30.50 45.02 31.93 1.49 32.99 0.21+41.60 — 0.53 20.50 25.73 93.4 95.7 |
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Područje Istarsko-primorsko-goransko: nema minimuma ni maksimuma postotaka u usporedbi s područjima 1—10. Područje Sisačko-banijsko: ima maksimume toč. 13a i 15. Područje Dalmatinsko: ima maksimum toč. 2—8 plus 11. Područje Varaždinsko-međimursko ima minimume toč. 2—8. i B., a maksimume toč. 12. Područje Zagorje: ima maksimume toč. 12. Područje Zagrebačko: ima minimume toč. 9, 10., a maksimume toč. 1. i 16. Promatrajući radove lovaca koji se odnose na toč. 2—S. i 13a. možemo zaključiti da lovačkim društvima nije bilo lako uočiti njihovo međusobno razlikovanje, budući da se podjednako odnose na »uzgoj i zaštitu divljači«, tj. »biološku reprodukciju divljači«. Promatrajući pak radove lovaca koji se odnose na toč. 1. i 13b. — možemo također zaključiti da lovačkim društvima nije bilo lako uočiti njihovo međusobno razlikovanje, budući da se podjednako odnose na »lov i korištenje divljači«, tj. u širem smislu »lov«. Zbog navedenog u prethodnim dvjema stavkama, da bi očitije sagledali radove lovaca u tim dvjema glavnim neposredno proizvodno-sportskim djelatnostima lovaca — dat ćemo u slijedećoj tablici odnose sume postotaka iz tab. I 1—10. odnosno tab. a: Područj e toč. 2—8 + + toč. 13a. toč. 1. + + toč. 13b. 1. Bilogorsko-podravsko 31.51 4.50 2. Ličko 37.24 — 3.57 3. Karlovačko-kordunsko 19.41 39.40 4. Slavonsko-barahjsko 35.23 17.90 5. Istarsko-primorsko-goransko 30.66 42.74 6. Sisačko-banijsko 41.57 24,61 7. Dalmatinsko + 53.16 26.62 8. Varaždinsko-međimursko — 6.22 5.33 9. Hrvatsko Zagorje 43.80 31.31 10. Zagrebačko 18.14 + 66.16 Na temelju podataka iz te tablice možemo zaključiti: Lovci maksimalni postotak svojeg rada posvećuju »biološkoj reprodukciji divljači« u 7. Dalmatinskom području, a minimalni postotak svojega rada u 8. Varaždinsko-međimurskom području. Prema organiziranosti lovstva, to iznenađuje. A prema ekološkim uvjetima (prirodnoj hrani), to je opravdano. Lovci maksimalni postotak svojeg rada posvećuju lovstvu u 10. Zagrebačkom području, a minimalni postotak svojeg rada u 2. Ličkom području. Prvo je shvatljivo, zbog socijalne strukture urbanog stanovništva (pretežno neseljaci-lovci). Drugo se može shvatiti uglavnom samo izlovijenošću divljači. |
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Iz postotne strukture B. SVEG A kancelarijski radovi u tab. I/l—10. vidi se: toč. 14 (sjednice) najveći postotak otpada na područje 1, a najmanji na područje 3; na toč. 15. (ocjenjivanje trofeja) najveći postotak otpada na područje 6, a najmanji (0) na područja 2. i 3; na toč. 16. (natjecanja) najveći postotak otpada na područje 10, znatni na područja 8. i 9, a najmanji na područje 3; na toč. 17. (izložbe i si.) najveći postotak otpada na područje 1, a najmanji (0) na područja 2, 3. i 9. (postotak za područja 10. je sumnjivo malen); na toč. 19. (ostali kancelarijski radovi) najveći postotak otpada na područje 3, znatni na područja 7. i 5, a najmanji na područje 1. b) Komentar tablicama II—10. — u vezi sa satima po lovcu: Područje bilogorsko-podravsko: ima minimum toč. 1, 2, 10, 18, A, B, C. Područje Ličko: nema minimuma ni maksimuma satova po lovcu u usporedbi s područjima 1—10. Područje Karlovačko-kordunsko: ima minimum toč. 9, 13a, 14, 16. Područje Slavonsko-baranjsko: ima maksimum toč. 14. Područje Istarsko-primorsko-goransko: ima maksimum toč. 1. Područje Sisačko-banijsko: ima maksimume toč. 9, 13a, 15. Područje Dalmatinsko: ima maksimume toč. 18. Područje Varaždinsko međimursko: ima maksimume toč. 10, 16, 17, A, B, C. Maksimum toč. 10. (investicije) u »uzorku« nije pouzdano za unošenje u tab. II. povećavati množenjem sa koeficijentom k (iz tab. 0), jer nije nimalo vjerojatno da se u svim lovačkim društvima izvan »uzorka« podjednako radilo na podizanju zgrada, ograda, čeka i ostalim lovno-tehnološkim objektima. Područje Hrvatsko Zagorje: ima maksimume toč. 2—8, 12. Područje Zagrebačko: ima maksimume toč. 11, 13b, a znatno iznad prosječne toč. A, B, C. Da bi očitije mogli sagledati satove rada po lovcu u glavnim neposrednim proizvodno-sportskim djelatnostima »biološke reprodukcije divljači« i »lova« (u širem smislu) — dat ćemo također u narednoj tablici odnosne sume iz točaka 2—8. i 13a, odnosno 1. i 13b, podataka iz tab. I/l—10, odnosno tab. b: Na temelju podataka iz te tablice možemo zaključiti: Lovci maksimalni iznos sati svojeg rada posvećuju »biološkoj reprodukciji divljači« u 7. Dalmatinskom području, a minimalni iznos svojeg rada u 1. Bilogorsko-podravskom području. Prema organiziranosti lovstva, prvo iznenađuje. A prema ekološkim uvjetima (prirodnoj hrani), drugo je opravdano; pritom treba uzeti u obzir da područje 1. ima za 153.20% veći broj lovaca od područja 7, pa je to pridonijelo području L to žalosno prvenstvo u usporedbi s područjem 7. (koje je u prethodnoj analizi postotaka zauzimalo to zadnje mjesto). Lovci maksimalni iznos sati svojeg rada posvećuju »lovu« u 10. Zagrebačkom području, a minimalni iznos svojeg rada u 1. Bilogorsko-podravskom području. Prvo je shvatljivo, iz razloga koji smo već naveli u prethodnoj analizi postotaka. Drugo se može shvatiti uglavnom uzevši u obzir samo za 293 |
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Pregled specifičnosti područja a Maksimalno ( + ) i minimalno (—) po jednom lovcu područje) 1. 2—8. 10. 11. 12. 13a 13b 14. 15. 16. 17. 18. A. B. - —0,03 —0.55 0.07 0.96 0.03 0.03 0.13 0.07 0.20 0.0066 0.0066 0.013 —0.0066 —1.90 —0.2 0.12 0.86 0.22 1.69 — — 0.34 — 0.26 — 0.19 — 0.25 3.23 0.7 Karlovačkoo 0.27 0.82—0.01 1.69 0.13 0.01—0.05 1.50—0.13 0.01 — 0.47 4.50 0.6 - 10.55 23.70 2.34 37.49 1.99 0.82 6.00 5.91 +4.68 0.27 0.42 0.39 1.22 91,51 7.0 o + 65,10 11.12 1.89 9.28 0.62 0.80 3.32 13.67 1.55 0.06 0.37 0.18 2.09 47.21 4.2 banijsko 3.85 15.47 +4.34 11.25 0.66 1.63 +6.77 9.32 3.90 +0.46 1.70 0.16 2.67 53.29 8.8 Dalmatinsko 7.76 26.52 1.50 4.79 4.90 0.95 6.31 8.67 1.87 0.0049 0.34 0.06 +2.88 61.40 5.1 Varaždinskomeđimursko 21.75 11.40 0.67 + 390.41 0.75 3.28 5.38 2.08 3.07 0.03 +3.26 +0.65 2.09 +446.78 +9.1 6.87 +28.22 1.00 10.87 1.72 +4.60 3.81 16.00 2.31 0.08 1.70 — 1.05 73.05 5.1 o 53.15 23.61 0.05 9.61 +10.66 2.91 3.41 +45.47 2.10 0.01 2.74 0.03 1.70 148.87 6.5 |
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 57 <-- 57 --> PDF |
4.31% veće područje (4, str. 21, SP Tab 1), a za 55.78% veći broj lovaca u području 1. od stanja u području 2. (koje je u prethodnoj analizi postotaka zauzimalo to zadnje mjesto). Pored toga može se uvažiti i poznata izuzetna »gospodarstvenost« lovaca iz područja 1. satovi po lovcu Područje toč. 2—8+ toč. 1. + + toč. 13a. + toč. 13b. 1. Bilogorsko-podravsko — 0.68 — 0,10 2. Ličko 1.20 0.12 3. Karlovačko-kordunsko 0.87 1.77 4. Slavonsko-baranjsko 29.70 16.46 5. Istarsko-primorsko-goransko 14.44 78.77 6. Sisačko-banijsko 22.24 13.17 7. Dalmatinsko + 32.83 16.43 8. Varaždinsko-međimursko 16.78 23.83 9. Hrvatsko Zagorje 32.03 22.87 10. Zagrebačko 27.02 + 98.62 Iz podataka o broju radnih sati unutar grupe B. SVEGA kancelarijskiradovi u tab. I/l—10. vidi se: na toč. 14. (sjednice) najveći iznos otpada na područje 4, znatni iznos na područje 6, a najmanji iznos na područje 3; na toč. 15. (ocjenjivanje trofeja) najveći iznos otpada na područje 6, a najmanji (0) na područjie 2. i 3; na toč. 16. (natjecanja) najveći iznos otpada na područje 8, znatni na područje 10, a najmanji na područje 1; na toč. 17. (izložbe i si.) najveći iznos otpada na područje 8, a najmanji iznos (0) na područja 2, 3 i 9. (iznos za područje 10. je sumnjivo malen); na toč. 18. (ostali kancelarijski radovi) najveći iznos otpada na područje 7, znatni na područje 6, a najmanji na područje 1. c) Komentar tablici II: Podaci tablice II. izračunali su se tako da su se radni sati lovaca iz tablice I/l—10. pomnožili koeficijentima iz tablice 0. i tako podaci »uzoraka« povećali na ukupne podatke regija (područja) lovačkih društava i izračunao čitav njihov zbroj za čitavu Hrvatsku. Na tako dobijenoj rekapitulaciji za čitavu Hrvatsku dodali smo također dvije zadnje kolone, analogne onima u tablici I: za pojedine djelatnosti (radove) strukturu u % i prosječno po jednom lovcu u Republici. Na toj tablici od osobita interesa je podatak o ukupnom godišnjem broju istraživanih radnih sati lovaca lovačkih društava u Hrvatskoj. Taj broj će nam poslužiti kao temelj daljnjeg računanja novčanog ekvivalenta tog rada u apsolutnom iznosu i procjene njegove dostatnosti sa stanovišta lovine koju koriste sami lovci te relativne njegove veličine u Republici, ukupno i po jednom lovcu; to sve obuhvatit ćemo pod d) komentarom. U čitavoj Hrvatskoj lovci su ostvarili 1986: — sveukupno 5 397 285 sati obvezatnog i dobrovoljnog rada, tj. 100.0%, a godišnje po lovcu 76.45 sati: — od tog rada otpadalo je: |
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 58 <-- 58 --> PDF |
*/o 12 9.2 3.7 3.6 0.4 5.0 1.9 2.0 1.6 1.8 2.9 6.5 Ostvareni obvezatni i dobrovoljni radni sati lovaca u godini 1986. — procjen a — Djelatnos t 1 Brojevi radnih sati 2 3 4 ostvarenog5 dobrovoljnog 6 7 rada po 8 regijama 9 10 1—10 U zaštićene divljači e divljači divljači u lovište 190.5 — 190.5 nezaštićene divljači vrijede vrijede e divljači divljač divljači od kalamiteta divljači lovištima lov. druš 190.5 190.5 762.0 190.5 381.0 1 333.5 . 381.0 413.7 — 827.5 794.4 685.2 — — 784.5 801.0 934.0 — 93.4 — — 2 335.0 373.4 — 46.7 46.7 137 569.4 138.0 89 407.4 39 112.0 27 870.5 79 203.7 71 594.4 1 633.9 35 468.8 30 500.8 65 221.2 306.0 8.219.0 32 052.2 22 637.3 14 695.6 17 996.2 1069.2 14 370.8 18 958.5 15 450.0 — 31 443.8 5 562.0 5 067.6 15 450.0 2 039.4 — 2 583.2 17 427.6 136 972.0 1 452.0 11 930.6 105 966.96 85 324.36 39 905.8 51 202.36 4 840.0 167 851.2 26 378.0 48 879.0 — 1 642.5 4 140 6 390 24 840 8 932.5 585 3 960 1 503 13 560.05 — 4 515 13 439.65 14 538.3 11 769.1 4 876.2 — 6 501.6 1 956.5 47 200.2 — 6 308.9 22 504.0 24 762.2 92 468.2 28 750.8 12 920.4 22 038.4 426.8 466 390.0 1 896.9 153 751.1 223 794.8 187 575.2 282 114.6 185 956.0 21 429.5 254 938.7 98 379.9 0.0 3. 4. 5. 1 333.5 5 554.2 5 604.0 36 040.1 32 299.7 15 944.4 9 873.6 453 442.5 10 685.5 35 308.0 606 085.5 12. 1905.0 762.0 — 496.5 —,116.7 10 063.0 48 600.0 — 12 089.9 1 854.0 6 056.4 6 969.6 3 533.2 408 177 6 304.5 — 3 280.9 1 610.2 23 668.0 430 578.8 104 908.9 8. lovno-tehnički objekti pasa 1 524.0 190.5 114.3 — — 163.4 467.0 46.7 394 255.0 25 979.9 10 628 8 45 670.7 6 217.2 8 058.6 21 321.0 2 657.4 6 550.8 64 294.56 86 466.6 16 794.8 9 623.25 1 680.75 7 308 7 494.9 3 401.3 9 090.2 24 696.2 94 617.7 25 825.3 569 043.0 221 678.3 84 417.5 11. 4. u lovstvu zaštiti divljači korištenju divljači 762.0 381.0 1 224.7 — 186.8 5 230.4 78 232.2 77 095.1 33 307.6 136 956.6 27 192.0 37 450.8 111 528.12 153 079.52 12 102.75 4 682.25 7 525 31605 30 302.8 403 636.4 302 363.9 850 117.0 6. 16. teren, radovima 10.782.3 11581.7 5 644.4 1 193 393.8 470 127.2 214 050.4 1 084 363.4 004 192.8 144 239.2 879.044.5 5 045 419.7 93.4 1 143.0 943.3 439.0 61 089.8 15 566.8 15 647.8 33 003.96 6 903 4 560.15 18 674.4 157 971.2 44. trofeja 38.1 38.1 — 678.5 — 46.7 3 532.8 5 542.1 568.3 3 722.4 1 854.0 6 798.0 87.12 6 025.8 67.5 7 319.25 150.5 3 341.1 120.3 24 327.6 6 418.6 57 839.5 16. 76.2 — — 5 130.8 1 841.4 642.7 1 064.8 1 462.5 — 310.4 10 528.8 kancelarijski radovi 38.1 893.7 1 634.5 15 875.5 20 932.6 7 020.5 50 878.08 4 702.5 2 076.9 15 054.4 119 106.8 33. kancelarij. radov. 1 333.5 2 515.5 2 120.2 91 171.0 42 631.5 31 963.0 91 059.78 20 454.75 10 128.65 58 487.1 351 864.9 12 115.8 14 097.2 17 764.6 1 284 564.8 512 758.7 246 013.4 1 175 423.2 024 647.5 154 367.85 955 531.6 5 397 284.6 100.0 0.2 0.2 0.3 23.8 9.5 4.55 21.77 19.0 2.86 17.70 100.0 99.8 0.3 0.7 0.6 25.91 12.11 9.0 25.87 5.81 2.87 16.62 100.0 99.7 0.2 0.2 0.3 23.65 9.31 4.24 21.50 19.90 2.85 17.77 100.0 99.9 se odnosi i na dobrovoljni rad lovaca. e obuhvaća trajanje putovanja do radnog mjesta i natrag. |
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 59 <-- 59 --> PDF |
na »biološku reprodukciju divljači« 1 613 820.8 sati tj. 31.99%, a godišnje po lovcu 22.86 sati; (Red. br. 2—8 i 13b; kolona 11) na »lov i korištenje divljači« 1316 507.0 sati tj. 26.09%, a godišnje po lovcu 18.65 sati; (Red. br. 1 i 13; kolona 11) na upravljanje lovištima 98 379.9 sati tj. 1.9%, a godišnje po lovcu 1.39 sati; (Red. br. 9; kolona 11) 1710 616.2 sati tj. 33.7%, a godišnje na investicije po lovcu 24.23 sati; (Red. br. 10; kolona 11) na lovačke pse 221 678.3 sati tj. 4.3´! (l, a godišnje po lovcu 3.14 sati; (Red. br. 11; kolona 11) na streljaštvo 84 417.5 sati tj. 1.6%, a godišnje po lovcu 1.19 sati; (Red. br. 12; kolona 11) A. Svega na terenske radove 5 045 419.7 sati tj. 93.48%, a godišnje po lovcu 71.47 sati; (Red A svega; kolona 11) B. Svega na kancelarijske radove 351 864.9 sati tj. 6.52%, a godišnje po lovcu 4.98 sati; (Red. B sviga; kolona 11) Ostali detalji se vide u tablici II. Zbog već navedenog, podaci za »investicije « vjerojatno su previsoki. A podaci za lovačke pse vjerojatno su preniski, jer mnogovrsno bavljenje oko lovačkih pasa lovcima-ljubiteljima svojih četveronožnih pomagača »ne pada teško«. Sveukupno obvezatnih i dobrovoljnih sati rada pokazuje najviše lovno područje pod 7, tj. Dalmatinsko (21.77%), koje obuhvaća i najviše lovaca (25.04%). Najmanje pak pokazuju pod 1, tj. Bilogorsko-podravsko, i pod 2, tj. Ličko (0.2% odnosno 0,2%), iako ne obuhvaćaju najmanji broj lovaca (8.06%, odnosno 5.08%); prema broju lovaca Bilogorsko-podravsko područje je peto, a Ličko područje je šesto. Od toga obvezatnih i dobrovoljnih terenskih radova najviše pokazuje područje pod 4, tj. Slavonsko-baranjsko (25.91",,), iako je po broju lovaca drugo po redu (18.47%). Najmanje pak pokazuju pod 1, tj. Bilogorsko-podravsko, i pod 2, tj. Ličko, (0.2% odnosno 0.2%), iako po broju lovaca zauzima peto, odnosno šesto, mjesto. Ostali detalji vide se u tablici II. d) Komentar ukupnom broju radnih sati organiziranih lovaca Republike Hrvatske, utvrđenom u tablici II: |
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Taj broj iznosi 5 397 284.6 obvezatno-dobrovoljnih radnih sati. Godišnje zaposleni rade 52 tjedna X 42 sata tjedno minus 7 državnih praznika po 8 sati minus prosječni godišnji odmor 20 dana po 8 sati = = 2 184 — 56 — 160 = 1 968 sati rada godišnje. Kada se navedeni broj 5 397 284.6 radnih sati godišnje podijeli sa 1 986 radnih sati godišnje po radniku, dobije se 2 742.5 godina zaposlenih radnika. Šumarstvo u Hrvatskoj godišnje zapošljava 1986. u društvenom sektoru 16 426 radnika (9, SGJ-1986, str. 463), pa to znači da organizirani lovci daju rad koji nije u statistici uopće registriran, a obuhvaća oko 16.7° „ dodatnih radnika. U vrijeme izračunavanja vrijednosti u dinarima službeni tečaj DM-dinar iznosio je 1:234,00. Cisti osobni dohodak 1986. u Hrvatskoj u mjesečnom prosjeku iznosio je po radniku svih djelatnosti 90 995 din, a prosječno mjesečno po radniku djelatnosti šumarstva 97 379 din (9, SGJ-1986, str. 470). U Lovačkom savezu Hrvatske općenito se procjenjuje da rad lovaca koji se ovdje obrađuje po radnom satu »vrijedi« oko 2 3 onoga u prosjeku svih djelatnosti Hrvatske: pritom se uzima u obzir teškoća terenskog rada ali i intenzivnost radnog naprezanja lovaca za vrijeme samog rada. Uzevši u obzir taj udio, obvezatno- dobrovoljni rad organiziranih lovaca Hrvatske »vrijedio« bi, prema onome svih djelatnosti, oko 1 996 995 302 din, a prema onome samog šumarstva, oko 2 136 515 059 din. Vrijednost odstreljene zaštićene divljači u Hrvatskoj u udruženom radu i lovačkim društvima zajedno godine 1986. iznosila je 3 912 300 000 din (4, SP-Tab. 6). Navedeni ekvivalent godišnjeg obvezatno-dobrovoljnog rada organiziranih lovaca iznosio je 1 996 995 302 din, što znači oko 51.04\´o, odnosno 2 136 515 059 din, što znači oko 54.61%t. Vrijednost odstreljene zaštićene divljači lovačkih društava u Hrvatskoj godine 1986. procijenili smo sa 3 002 191 000 din (2). Navedeni ekvivalent godišnjeg obvezatno-dobrovoljnog rada organiziranih lovaca iznosio je 1996 995 302 din, što znači oko 66,52%,, odnosno 2 136 515 059 din, što znači oko 71.17%\. Lovačka društva su jedan dio ulovljene zaštićene divljači unovčila putem odstrela i lovnog dana (lovnim turizmom), odnosno putem prodaje divljači i njezinih dijelova (mesa i drugog), ali je to, nažalost evidentirano jedino ukupno za udruženi rad i lovačke organizacije zajedno (4, SP Tab. 9, toč. 3 i 4 prihoda). Prema tome, lovci su svojim obvezatno-dobrovoljnim itidom još i većim postotkom »nadoknadili« vrijednost lovine koja im jeustupljena »besplatno«! Ako od iznosa obvezatno-dobrovoljnih 5 397 285 sati lovaca odbijemo njihove dobrovoljne 1316 507.0 sate utrošene na »lov i korištenje divljači«, ostaje njihovih 4 080 778 obvezatnih sati lovaca utrošenih na »biološku reprodukciju divljači« i ostale radove pri kojima lovci ne doživljuju izraziti užitak lovnog sporta. Novčani ekvivalent tih 4 080 778 obvezatnih sati iznosi 1509 887 800 din, odnosno 1615 375 900 din. Ti iznosi obuhvaćaju prema vrijednosti odstrijeljene zaštićene divljači lovačkih društava u Hrvatskoj godine 1986. navedene već sa 3 002 191 000 din. Ti iznosi obuhvaćaju prema vrijednosti odstrijeljene zaštićene divljači lovačkih društava u Hrvatskoj godine 1986. navedene već sa 3 003 191000 din, oko 50.29% odnosno oko 53.81%,. Prema naprijed već objašnjenom, to znači da su lovci svojim obvezatnim 298 |
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 61 <-- 61 --> PDF |
radom još i većim postotkom »nadoknadili« vrijednost lovine koja im je ustupljena »besplatno«. Pritom treba uzeti u obzir da lovci pretežno love u neradne dane, tj. subote, nedjelje i praznike. U te dane također obavljaju i obvezatne radove predviđene u toč. 2—18. obrasca DS-15. Pri samom lovu oni ostvaruju lovni užitak, rekreaciju, aktivni odmor, upoznavanje prirode, suradnju s drugim učesnicima lova i lovačkim psima, užitak lovnog streljaštva i si. Pri ostalim obvezatnim radovima oni ne ostvaruju lovni užitak, ali ipak ostvaruju aktivni odmor, zadovoljavaju svoju lovačku svijest ispunjavajući društvene obveze, učvršćuju drugarstvo i si. Prema navedenom, sve djelatnosti lovaca navedene u obrascu DS-15 ne smanjuju ostali profesionalni rad (privredni i društveni) lovaca — nego ga podržavaju; dapače unapređuju — ostvarujućii služeći podizanju njihove kvalitete života. Stoga nas ne treba iznenaditi kada Pine t et a 1. (6, str. 87) navodi: »Lov, kao i neke druge aktivnosti, ima dimenziju zadovoljstva za koje važnost utrošenog vremena vrijedi više nego financijski trošak«. Kako sam navodi, on »po prvi put« (6, str. 84) daje samo kvantitativne naturalne podatke o dobrovoljnoj aktivnosti lovaca, obuhvaćajući pritom one koje smo mi nazvali obvezatnima (prosječno po jednom lovcu: društvene sjednice 12.1, uređivanje lovišta 7.7, brojenje divljači 4.8, različite aktivnosti 4.9 dana godišnje). No, po njemu, novčane procjene te aktivnosti — treba se odreći (6, str. 87). Ipak, mi u tome ne dijelimo njegovo mišljenje: jer je u svakom slučaju (direktno ili indirektno) »vrijeme — novac« a radovi izvan samog vršenjaodstrela divljači i nisu za mnoge lovce zabavni; stoga za te radove lovačka društva u nas svoje članove — obvezuju čak i statutarnim odredbama, pa i sankcijama (poenima). Na temelju navedenog, moramo zasad zaključiti da lovci svojim obvezatno- dobrovoljnim radom ne odužuju se potpuno za primljenu lovinu. To nas ne smije iznenaditi, kada nam je poznato da se ni u svjetskoj literaturi o lovstvu to nije nikada predviđalo niti s time računalo. Na terenskim obvezatno-dobrovoljnim radovima uzimamo npr. da su lovci proveli u prosjeku po 5 radnih sati. To znači, prema tab. II toč. A, 5 045 419.7 sati : 5 = 1 009 084 sati putovanja na teren. Ako pretpostavimo da svako putovanje na teren i povratak kući traži u prosjeku 2 sata, to znači u tu svrhu utrošenih dodatnih 746 722 160 din. Taj iznos predstavlja pak dodatnih 24.87% od vrijednosti odstrijeljene zaštićene divljači lovačkih društava u Hrvatskoj godine 1986. Ako taj postotak dodamo postotku 66.52% koji se odnosi na ekvivalent obvezatno-dobrovoljnog rada bez vremena putovanja na teren i natrag kući, dobijemo da lovci utroše za obvezatno-dobrovoljnj rad i putovanje na teren i natrag ukupno vrijeme ekvivalenta 91.39% vrijednosti ustupljene im divljači. Ukratko, u tom slučaju lovci svojim ukupnim obvezatno- dobrovoljnim radom i dolaskom na teren te povratkom s terena utroše za lovstvo vrijeme ekvivalenta koji gotovo dostiže vrijednost u godini 1986. odstrijeljene zaštićene divljači u lovištima lovačkih organizacija Hrvatske. Uz to, notorno je, prema Martinović M. (5) i Kraljiću B. — J ove ti ću R. (1) u nas, a npr. prema Pinet et al. (6) u Francuskoj — da lovci zbog lova i lovstva snose razmjerno vrlo velike materijalne troškove i rashode. Prema potonjim autorima (6), npr. u Francuskoj lovstvo godišnje ima materijalne rashode 11.7 milijarda franaka a direktno i indirektno za |
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 62 <-- 62 --> PDF |
pošljava 27 500 osoba, iskorištavanje šuma i pilanstvo ima rashode od 10.8 milijarda franaka a direktno i indirektno zapošljava 23 500 osoba dok dakle manje! Lovac godišnje troši u Francuskoj 6 400 franaka, tj. po tečaju 1 franak 70,826 din (9, SGJ-87, str. 792) to iznosi godišnje 453 286 din, materijalnih rashoda (ne računajući išta za njihov rad). Naš lovac u Hrvatskoj ostvaruje godišnje 76.45 sati obvezatno-dobrovoljnog rada, ekvivalent (370 din/sat) 28 287 din; to iznosi jedva 6.2% materijalnih rashoda francuskog lovca! Iako je naš lovac, razumljivo, skromniji u materijalnim rashodima za lovstvo — ipak to svjedoči o nužnosti da se prouče i svi materijalni rashodi koji terete našeg lovca. To ostaje predmet naših budućih istraživanja! Zasad napominjemo samo to da, prema našim istraživanjima, godišnji troškovi lovačkih pušaka (amortizacija), municije i potrebština u SR Hrvatskoj godine 1986. terete lovstvo sa orijentacijski 6 346 665 00 din (7), a lovački psi (amortizacija i održavanje) orijentacijski čak oko 8 802 711000 din (8). Prvo iznosi za oko 62% više, a drugo čak za 125% više od vrijednosti odstrijeljene zaštićene divljači u udruženom radu i lovačkim društvima Republike zajedno (4, SP Tab. 6)! LITERATURA 1. Kraljić, B. & Jovetić, R.: »Ekonomika lovstva FNR Jugoslavije (Makroekonomika lovstva Jugoslavije i njezinih republika)«, Skopje 1960. str. 1 — 827 + I—XXIII. Umnoženo u 4 primjerka. 2. Kraljić , B. & R a g u ž, D.: »Makroekonomika lovstva Hrvatske«, Zagreb — u razradi. 3. Kraljić , B.: »Istraživanje ekonomskih elemenata lovstva i lovnog gospodarenja (Teorijsko-metodološka studija)«, Mikro- i mezzo-ekonomika lovstva, disertacija, Novi Sad 1990, str. I—459. 4. Lovački savez Hrvatske: »Srednjoročni plan«, Zagreb 1986, str. 1—40. 5. Marin o vi ć, M.: »Privredni značaj lova u Jugoslaviji«, Štamparija ´Privredni pregled´, Beograd 1930, str. 1—219 (sa 105 slika u tekstu i 2 dijagrama). 6. Pinet, J.-M., Lavant, M.-G. & Melen, P.: L´economie de la Chasse«, Comitć national d´information ehasse-nature — Laboratorie d´ecologie et de la faune sauvage de ITnstitut national agronomique, Paris 1987, pp. 1—93. 7. Raguž , D.: »Pokušaj procjene pušaka, municije i potrebština te odnosnih godišnjih troškova za lovstvo u Hrvatskoj«, napisano strojem za pisanje, str. 1—13. Pripremno za tisak. 8. Raguž , D.: »Lovački psi u Hrvatskoj — kao troškovi i osnova sredstva lovstva, napisano strojem za pisanje, str. 1—17. Pripremno za tisak. 9. Savezni zavod za statistiku: »Statistički godišnjak Jugoslavije 1987«, Beograd 1987, str. 1—797. Kratica SGJ-86. Dokument: »Upute I« i »Upute II« za ispunjavanje statističkih podataka po propisima objavljenim u Narodnim novinama broj 33/4 1977: »Dopuna podataka Srednjoročnog plana za lovstvo Hrvatske 1986—1990« (predali Lovačkom savezu Hrvatske, autori Kraljić, B. & Raguž, D.) |
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Compulsory and Voluntary Work of Hunters in The Hunters´Associations of Croatia Summary On the basis of a questionaire the author assesses the compulsory-voluntary work of hunters´ associations located in the wildlife management regions of Croatia in 1986. On the basis of this assessment the author carries out comparisons and analyses of the work performed according to the annual time consumption (in %) and absolutely (for each) hunter. Finally he assesses the equivalent of this work in money terms and relates it to the value of the hunted game which is given to the hunters each year. It is determined that the hunters, with their compulsory-voluntary work, still do not compensate for the value of the game given to them. If the time needed to the field and the time needed for the return home is added to the time spent in compulsory-voluntary work, the hunters almost compensate for the value of the game given to them in the form of their material expenditures, which are the object of further investigation by the author. |