DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 7 <-- 7 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANAK — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER UDK 630*232.321.001/2 (Quercus robur L.) Šum. list CXV (1991) 245 POKUS PROVENIJENCIJA HRASTA LUŽNJAKA (QUERCUS ROBUR L.) Joso GRAČAN, Nikola KOMLENOVIĆ, Petar RASTOVSKI* SAŽETAK: Prvi pokus od 16 provenijencija hrasta lužnjaka(Quercus robur L.) u Hrvatskoj osnovan je na dva lokaliteta u jesen1987, odnosno u proljeće 1988. godine. Pokus je osnovan na području ROŠ »Slavonska šuma«, lokalitet »Slavir« (Šumarija Otok) i Šumskog gospodarstva Karlovac, lokalitet »Gajno« (Šumarija Jastrebarsko). Nakon izmjera biljaka na oba lokaliteta u jesen 1988. godine, najveće prosječne visine imale su biljke provenijencije 10 »Spačva« (39,48 cm »Gajno« i 37,12 cm »Slavir«). Najmanje prosječne visine imale su biljke provenijencije 9 »Guševac« (31,15 cm »Gajno«) i provenijencije 14 »Zdenački Gaj« (26,65 cm »Slavir«). Postotak preživljavanja biljaka kretao se od 86,00% provenijencija6 »Lipovljani« (»Gajno«) do 97,75"n provenijencija 6 »Lipovljani« (»Slavir«). Ključne riječi: provenijencije, hrast lužnjak UVOD Hrast lužnjak (Quercus robur L.) jedna je od najvrijednijih i najvažnijih vrsta šumskog drveća u Hrvatskoj. Osim toga, vrijednost i kvalitet čuvene »slavonske hrastovine« dobro i dugo su poznati kako u nas, tako i van granica naše zemlje. Međutim dobro poznati kalamiteti u našim hrasticima te problemi prirodne obnove zahtijevaju uzgoj sve većeg broja biljaka u šumskim rasadnicima (A n d r o i ć 1987, Dok uš i Komlenović 1979, Prpi ć 1987). Pri tome je od izuzetnog značaja izbor odgovarajućih provenijencija (Komlenović, Gracan, Rastovski 1987 i 1988). Od prirode, hrast lužnjak pridolazi od Skandinavije na sjeveru do sjeverne Afrike na jugu, te od Engleske na zapadu do Urala i Kavkaza na istoku. Svoj optimum ova vrsta postiže na nizinskim bogatim i vlažnim tlima (K r a- hl-Urban 1959, Jovanović i Tucović 1975, Vidaković i Krstini ć 1985). Hrast lužnjak uspijeva i do 700 m nadmorske visine i na tim područjima često dolazi zajedno sa hrastom kitnjakom, te na takvim područjima dolazi i do prirodne introgresije (Burger 1921, Krahl-Urban 1959, Bene a 1960, Piantnizky 1960, Sutilov 1968, Gaty 1970, Vidaković i Krstinić 1985, Kleinschmit 1986). Glavno područje * Dr. Joso Gračan, dr. Nikola Komlenović, dr. Petar Rastovski, Šumarski institut, Jastrebarsko 245 |