DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 73     <-- 73 -->        PDF

subass. cardaminetosum trifoliae, nova
ass. Blechno-Abietetum Horvat 1950.


Tipična subasocijacija asocijacije Abieti-Fagetum pannonicum nalazi se
na Macelj gori, Trakošćanu, Medvednici i na Papuku, subasocijacija cardaminetosum
trifoliae na Strahinjčici, Ravnoj gori i Ivančici, a asocijacija
Blechno-Abietetum na Mačelj gori.


Dominantni tipovi tala tipične subasocijacije (subass. typicum) jesu distrični
kombisol tipični i ilimerizirani, te ilovasto-glinoviti luvisol na silikatnim
pješčenjacima, škriljevcima i granitima. Subasocijacija cardaminetosum
trifoliae nalazi se na kalkokambisol tlima povrh vapnenih i vapneno dolomitnih
stijena. Asocijacija Blechno-Abietetum se nalazi na distričnim luvisol
i kambisol tipovima tala, sa detritusom silikatnih stina i lesolikih sedimenata.


Opća klima prostora unutar kojeg se nalazi areal zajednica jele prezentirana
je prema K 6 p e n-ovoj klasifikaciji formulom: Cfwbx. U smjeru
od zapadnog prema istočnom dijelu areala temperature zraka su u porastu,
i to od 9,10 °C na Macelju (stanica Kostel), do 10,52 odnosno 10,35 °C na
Papuku (stanice SI. Požega i P. Slatina), uz izuzetak Medvednice od 6,16 °C
(stanica Sljeme-Puntijarka). Apsolutni maksimum temperature zraka je najviše
na Papuku, 37,5, i minimum —27,6 °C. U vegetacijskom razdoblju temperaturni
iznosi se kreću od 11,4 na Medvednici, do 17,0 °C na Papuku. Količina
oborina u istom smjeru je u opadanju, od 1008,48 mm do 852,00 mm,
opet uz izuzetak Medvednice sa 1302 mm oborina prosječno godišnje. Zračna
vlaga je u opadanju od zapada prema istoku, od 83,63% na Macelju, do
78,46°/o na Papuku. Trajanje snijega na tlu je najduže na Medvednici, 116,44
dana, a najkraće na Papuku, 31,16 dana. Pojave mraza su najkraće na Macelju
16,80 dana, a najduže na Papuku 45,57 do 52,36 dana. Vjetar je na
Macelju jačine 1,26 Beaufort-a iz pretežno zapadnog smjera, na Medvednici
2,93 Beauf. pretežno južnog smjera, a na Papuku je jačine 1,29 i 1,46 Beauf.
zapadnog i jugozapadnog smjera. Iz prikaza klime u Atlasu klime Hrvatske
je utvrđeno, da jelovo-bukove šume na Macelju pripadaju jednoj toplinskoj
zoni (8—10 °C), na Medvednici u tri zone (4—6, 6—8 i 8—10 °C), a na
Papuku u dvije (6—8 i 8—10 °G). Oborine na Macelju i Medvednici padaju
u količini od 900—1000, a na Papuku do 1500 mm godišnje. Razlike u vrijednostima
klimatskih elemenata navedenih u podacirha stanica i u Atlasu
proizlaze iz toga, što stanice P. Slatina i SI. Požega prikazuju klimatske prilike
određenog dijela Slavonije, a Atlas, između ostalog prikazuje klimu jelovo-
bukovih šuma na Papuku.


Mikroklimatske značajke staništa i sastojine bukovo-jelovih šuma su
uglavnom različite prema pojedinim gorskim masivima (Macelj, Medvednica,
Papuk), prema ekspozicijama i prema šumskim asocijacijama (Abieti-
Fagetum i Blechno-Abietetum).


Na Macelju u obje šumske asocijacije su temperature zraka na svim visinama
mjerenja (5, 50, 100, 200 i 1000 cm iznad tla) bile znatno više nego
na ostalom gorju. Razlike temperaturnih režima pojedinih šumskih asocijacija
očituju se u tome, što su temperature prizemnog sloja zraka u Blechno-
Abietetum redovito najniže u usporedbi sa ostalim visinama do 200 cm,


311