DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 106     <-- 106 -->        PDF

PRVA KONFERENCIJA IUFRO GRUPE P6.03: EKOLOŠKA
GOSPODARSTVENOST U ŠUMARSTVU


Od 20. do 24. svibnja 1991. godine u Bergenu, Norveška, održana je međunarodna
konferencija na temu SUSTAVI OSIGURANJA BIOENERGIJE (Bioenergy
Supply Systems) u organizaciji IEA (International Energy Agency) i IUFRO.


U ime navedenih organizacija neposredni organizatori ove Konferencije bili
su:


1.
AKTIVNOST 7 — Gospodarstvenost sustava za osiguranje energije iz drva;
ZADATAK VI — Dobivanje biomase iz uobičajenog šumarstva, Sporazum o
bioenergiji Međunarodne agencije za energiju (IEA);
2.
IUFRO — Projektna grupa P6.03 — Ekološka gospodarstvenost u šumarstvu
(EEF — Ecological Economies in Forestry).
Prema programu Konferencije rad se odvijao u 4 grupe: Gospodarstvenost
šumarstva s kratkom ophodnjom; Strategija osiguranja drvnog goriva; Potencijali
bioenergije; Položaj bioenergije u odnosu na druga goriva. Ukupan broj sudionika
bio je oko 30 iz sljedećih zemalja: Švedska, Kanada, Norveška, Danska,
Finska, Velika Britanija, Švicarska, SAD, Novi Zeland, Jugoslavija.


Ovo je bila prva konferencija Projektne grupe P6.03 Ekološka gospodarstvenost
u šumarstvu nakon njezinog osnivanja na XIX. IUFRO svjetskom kongresu
u Montrealu. Ovaj projekt vode J. E. M a 11 s o n, Švedska (voditelj) i D. B r a rile
y, SAD (dovoditelj) i interdisciplinarno će se baviti ekologijom, gospodarstvom
i sociologijom u šumarstvu.


Sa šumarskog stajališta prije Konferencije u Bergenu značajni prilog dali
su na području primjene ekološke ekonomike (E—E) temelji iznijeti u filozofskom
smislu odD. Bradley a i koncepta EMERGY U ŠUMARSTVU od P. O.
Nilssona i U. Sundberg a.


Svi pozivni referati Konferencije recenzirani su i predani zapisani na disketi
određenim računalskim jezikom, odakle će se prenijeti u Zbornik konferencije.


U stručnom terenskom dijelu rada Konferencije razgledan je rad male hidrocentrale
koja radi neprekidno od 1920. godine, nekoliko šumskih predjela u Hordalandu
s posebnim osvrtom na dobivanje biomase za energiju (e odlagalištu otpada
s inicijalnim postrojenjem za dobivanje gorivoga plina. Sudionici su posjetili
i Norveški arboretum u Mildenu osnovan 1971. godine.


GRUPA 1: GOSPODARSTVENOST ŠUMARSTVA S KRATKOM
OPHODNJOM


Kao uvodni referat D. Bjerkhol t (Oslo) iznio je poglede na naftu i plin kao
suparna goriva bioenergiji u referatu Nafta i plin kao konkurenti bioeneriji
(Oil and gas as a compétition for bioenergy).




ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 107     <-- 107 -->        PDF

Uz naglasak da je bioenergija obnovljiva, ograničenja nastupaju pri skladištenju
obujamno rastresitog goriva i biomase, odnosu prema ekologiji i si. Izrađeni
scenarij odnosa navedenih goriva pokazuje da će njegovo ostvarenje ili rušenje
uzrokovati ponašanje asocijacija poput OPEC-a i dr. Regije mogu dio problema
rješavati selektivnim porezima.


C. H. Strauss: Analiza financijskog i energijskog toka sustava za proizvodnju
šumske biomase (Financial and energy flow analyses of woody biomass production
Systems).


Iznose se rezultati istraživanja biomase topolovine iz kratkih ophodnji. Pokusi
su izvedeni na dobrim poljoprivrednim staništima s 2100 biljaka po hektaru.
Prirast iskazan u prosušenooj tvari iznosio je 16 Mg (OD-oven dry) ha-1 a-1 za
ophodnju od 6 godina. Uz utrošak od 17 USD Mg(OD) ostvaren je toplinski sadržaj
od 4630 MJ/Mg(OD). Ovome treba dodati oduzeti trošak za sječu i rukovanje
od 23 USD Mg(OD) te 1754 MJ/Mg(OD).


R.
L. Gambles. W. A. Kenney, C. P. Mitchell, L. S e n ne r 1 y - F o r s-
se & Zsuffa: Gospođarstvenost proizvodnje za energetske potrebe iz šuma
kratkih ophodnji u Kanadi, Švedskoj i Velikoj Britaniji (Economies of producing
wood for energy from short rotation forestry in Canada, Sweden and
United Kingdom).
Određuju se čimbenici proizvodnje biomase iz kratkih ophodnji nekoliko razvijenijih
zemalja u svrhu utvrđivanja njezine gospodarstvenosti.


CP. Mitchell, J. B. Ford-Robertson&M. P. Watters: Strategija
osiguranja biomase iz šuma kratke ophodnje (Short rotation forestry supply
stratégies).


Iznose se rezultati istraživanja energijskih plantaža kroz 12 godina. U ovom
periodu određivana je proizvodnost i troškovi te potencijalni rast prirasta. Sva
istraživanja provođena su za neke vrste vrba i topola. Posebno su troškovi odvojeni
u slučaju vlastitoga rada (šumoposjednici) ili radom poduzetnika. Strategija
sadrži tri odvojena sustava:


1. Proizvodni sustav; 2. Troškovni pregled; 3. Tehnološki sustav opskrbe.
GRUPA 2: STRATEGIJA OSIGURANJA OGRIJEVNOGA
GORIVOG DRVA


B.
H c k t o r, M. Parikka: Mode! za određivanje bilance sirovina za šumska
goriva u Švedskoj (Model for raw material balance for forest fuels in Sweden).
Sve do sada se potencijalna mogućnost proizvedenoga ogrijevnog drva određivala
na temelju ostataka eksploatacije šuma i prerade drva. Ekološka i tehnička
ograničenja stvarala su velike razlike bruto i neto iskazanih količina. To je
bilo razlogom gradnje novoga modela. Od 1. siječnja 1991. godine nametnuti su
porezi na goriva s obzirom na njihovu emisiju ugljičnog dioksida i sumpora. Tako
je drvno gorivo dobilo konkurentnu cijenu u odnosu na fosilna goriva. S poras


543




ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 108     <-- 108 -->        PDF

tom potrošnje za tako konkurentnim gorivom nastala je potreba izrade modela
za proračun sirovina.


P.
G. S. Storry, C. P. Mitchell, J. B. Hudson: Analiza sustava troškova
opskrbe bioenergijom (Systems analysis of the costs of bioenergy supply).
Istraživani su eksploatacija, skladištenje i transport pri opskrbi bio-goriva.
Izrađen je »Sustav za podršku odluke o eksploataciji« kao računalski program
kojim se iz standardnih podataka utvrđuju troškovi i prihodi eksploatacije, skladištenja
i transporta mnogih inačica. Kao polazište program traži temeljne podatke
šumske kulture.


J.
B. Hudson, C. P. Mitchell, P. G. S. Storry: Obračun troškova integriranog
sustava za opskrbu nositeljima bioenergije (Costing integrated harvesting
Systems for bioenergy supply).
Radom se utvrđuje da je integrirani sustav eksploatacije troškovno najdjelotvorniji
u opskrbi nositeljima bioenerije sa šumskih plantaža Velike Britanije.
Takav integrirani sustav proizvodi uobičajenu oblovinu i nositelje energije. U istraživanjima
su primjenjena tri proračunska načina: namjena zajedničkih proizvoda,
namjena ostatka i ulazna predviđanja.


J.
De Franceschi: Gospoodarstvenost korištenja drvnog ostatka za energiju
(Economies of utilizing waste vvood for energy).
U zapadnoj kanadskoj provinciji Manitoba i Saskatchevvan određivana je gospodarska
ostvarivost korištenja drvnog ostatka kao nositelja energije. Ostatak
eksploatacije šuma raznih načina rada, kao i drva ostalog poslije šumskih požara
koje nije podobno za uobičajenu šumsku proizvodnju, predmet su proučavanja.
Rezultati donose podatke o obujmu ostatnog drva u ovisnosti o troškovima iskorištenja.
Raspravlja se i o biološkim i gospodarskim posljedicama uklanjanja
biomase sa šumskog tla.


CP. M i t c h e 1, J. B. Hudson, P. G. Storry: Strategija opskrbe ogrijevnim
drvom (Wood fuel supply stratégies).


Za tri veličine postrojenja (1,5 MW, 6 MW i 30 MW) razvijena je strategija
opskrbe gorivog drva. Ona se temelji na četiri izvora ogrijevnog drva i metoda
eksploatacije. Povezivanje izbora brojnih mogućnosti skladištenja i transporta
osigurava 24 opcije opskrbe koji tvore njezinu strategiju. Za ostatak eksploatacije
šuma, čitava stabla tvrdih listača i drva iz ranih proreda četinjača dana je i jedinična
cijena (L/GJ). Integrirani sustavi eksploatacije općenito su djelotvornije
metode u proizvodnji primarnih drvnih nositelja energije; u tom slučaju su i jedinične
cijene najniže.


´G. P. Horgan: Bioenergija u Novom Zelandu — da li je biogorivo značajno
pri udovoljavanju vladinih zaštitnih normi (Bioenergy in New Zealand — Do
biofuels hâve a rôle in meeting Government Environmental Targets).


Za prilike Novoga Zelanda, u većini slučajeva je biogorivo skuplje od uobičajenih.
Rad se bavi troškovima proizvodnje drvnoga biogoriva te određuje potencijal
takvoga goriva u svijetlu upravljanja stanjem okoliša, a u skladu s nacionalnim
zadatkom o 20-postotnom smanjenju emisije C02 do 2000. godine.




ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 109     <-- 109 -->        PDF

GRUPA 3: MOGUĆNOSTI OSIGURANJA BIOENERGIJE


D.
Horvat, E. Jakupović, I. Knežević, S. Sever: Matematički model
za određenje sadržaja energije u šumskoj biomasi (Mathematical model
for estimating energy content in forest biomass; UFB — Utilization of forest
biomass).
U radu je dan algoritam i sadržaj matematičkog modela za određenje energijskog
potencijala šumske biomase. Iz glavnog modula s početnim podacima ulazi
se u potprograme: srednje stablo, stanje sastojine, eksploatacija drveća i struktura
sastojine. Čitav program je temeljen na eksperimentalno i teorijski utvrđenim
fizikalnim i statističkim zakonitostima za smreku (Picea abies). Kao rezultat
proračuna dobije se ukupno raspoloživa energija sastojine, jedinična energija neke
ploštine i si. (MJ/ha). Model može pomoći pri planiranju korištenja ostataka eksploatacije
šuma kao primarnog nositelja energije bilo u prirodnim sastojmama
bilo u šumskim kulturama.


J.
O. Brito: Šume kao izvor energije u Brazilu (Forest as energy source in
Brasil).
Trenutno drvo predstavlja trećeg nositelja energije u Brazilu, odmah iza tekućih
fosilnih goriva i hidroenergije. Korištenje drva kao nositelja energije pokazuje
i podatak da se oko 75°/o ukupno iskorištenog drva koristi za energiju. Rad
daje pregled stanja u Brazilu, s posebnim osvrtom na šumske plantaže.


ti. U. Danielsson: Potencijal i troškovi rastuće upotrebe energije šuma u
južnoj švedskoj (Potential and costs for increased use of forest energy in
Southern Sweden).


Uz određenje potencijala izvora nositelja energije iz drva, rad se bavi sustavom
osiguranja i tržišnim problemima. Količina ostatka eksploatacije šuma
proračunata je za sljedećih 70 godina pomoću prirasnog i sječnog modela. Industrijski
ostatak i drugo drvo računato je za bližu budućnost od 1Ü do 20 godina
na temelju današnjeg potencijala. Promjena uzgojne prakse i slobodnija ekološka
ograničenja posljedica su reoirkulacije drvnog pepela, što je u radu također
analizirano.


GRUPA 4: BIOENERGIJA KAO SUPARNIK DRUGIM GORIVIMA


A.
Lunnan, K. J. H o e n, O. Risholt: Budućnost energije iz biomase —
Studija za slučaj Norveške (The future of energy from biomass — A Case
studi from Norway).
Budućnost energije iz biomase ovisi o svojoj konkurentnosti prema suparmm
energijskim sustavima. Scenarij budućeg utjecaja bioenergije ovisi prvenstveno
o cijeni fosilnih goriva i hidroenergije. U radu je dan inženjerski prilog u pronalaženju
ovisnosti za različite sustave bioenergije. Procjenjuje se da se 13 TWh
neto energije iz biomase može proizvesti za trošak ispod 0,5 NKR/kWh (oko 0,13
DEM kWh). Pritom je cijena sirovine najvažniji faktor u cijeni energije. Porast
bioenergije uključuje i pozitivno i negativno činjenje na okoliš. Najznačajniji
pozitivni je smanjenje emisije ložišta na drvo.




ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 110     <-- 110 -->        PDF

K.
J. M o e n : Proizvodnja biomase za energetske potrebe na norveškim farmama.
Procjena gospodarske mogućnosti temeljene na programskom modelu
za linearnu ocjenu duljega vremenskog perioda (Production of biomass for
energy purposes on Norwegian farms. An évaluation of the economic possibilities,
based on a multi-period linear programming model).
Novi norveški zakon o energiji povećao je mogućnost porasta korištenja lokalnih
izvora energije, npr. različitih oblika biomase te podizanje manjih energetskih
postrojenja temeljenih na tim istraživanjima. Utjecaj zakona posebno će
biti poticajni u krajevima deficitarnim energijom. Iskazana u omjeru cijena za
električnu energiju iz elektrodistribucije s cijenama oko 0,25 NOK´kVVh ili niže,
zahtijeva cijenu drvnog goriva od ili ispod 0,10 NOK/kWh, da bi se postigla konkurentnost.
Švedske studije za šume s kratkom ophodnjom (SRF — Short rotation
forest) predviđaju da će se to desiti oko 2000. godine. U Norveškoj su proizvođači
takve energetske sirovine farmeri s poljoprivrednoom biomasom, sa šumskom
biomasom iz šuma s kratkom ophodnjom ili biomasom od nisko vrijednog
drveća.


H.
Seppälä: Utjecaj energetske politike na ustroj i učinak šumarstva i prerade
drva Finske (Impacts of energy policies on structure and performance
of forest industries — The case of Finland).
Drvo je uvijek igralo važnu ulogu u osiguravanju energije u Finskoj. U domaćinstvima
i uslužnom sektoru drvo je bilo zamjenjivano fosilnim gorivima i električnom
energijom tako da je smanjena sa blizu 50% 60-tih na manje od 15V» u
1990. U šumarstvu i preradi drva s proizvodnjom celuloze uloga drva kao nositelje
energije ima, međutim, stalan rast, da bi trenutno bila oko 40% ukupno utrošene
energije. Energija kao usporedni čimbenik finskog šumarstva analizira se
upotrebom svjetskog modela šumarstva temeljenog na teoriji međunarodne razmjene.
Sva prerada drva je od 45% u 70-tim sada sama osigurala oko 607«
energije.


A.
L u n n a n, P. K. R 0 s t a d, B. Solberg: Bioenergija kao usmjerenje protiv
klimatskih promjena; Troškovno-djelotvorna analiza (Bioenergy as a strategy
against elimate change; A cost-effectiveness analysis).
Bioenergija može zamijeniti fosilna goriva i doprinjeti smanjenju emisije
za klimu štetnih plinova. Rad se bavi upravo utjecajem takve strategije na klimu.
Sljedeći korak je kalkulacija troškova za smanjenje tzv. klimatskih plinova i njezina
usporedba za drugim strategijama. Rad raspravlja metodologijski pristup te
ga obrazlaže na nekim norveškim podacima.


S.
J. Doherty: Analiza tzv. emergije; principi i primjeri iz švedskog gospodarstva
(Emergy analysis: Principles and examples from the Swedish economy).
Međuovisnost čovjekovih gospodarskih mogućnosti i okolišnog sustava jedan
su od najznačajnijih problema današnjice. U pokušaju razumijevanja oba problema
značajna sveza u gradnji mosta između postojećeg jaza tih dvaju čimbenika
čini ekološka ekonomika. Tradicijske novčane vrijednosti su neadekvatne jer
ne uzimaju u obzir fizikalni i energijski rad. Rad se bavi primjenom principa
teorije »emergy-je« na ocjenu temeljnih izvora švedskog gospodarstva. Obnov




ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 111     <-- 111 -->        PDF

ljivi i neobnovljivi izvori kao i uvozne i uslužne djelatnosti bit su nacionalne gospodarske
aktivnosti Švedske.


P.
0. Nilsson: Analiza tzv. emergije u šumarstvu Švedske (Emergy analysis
of forestry in Sweden).
U radu se iznosi novi pionirski proračun H. T. Odurna, tzv. emergija, naziv
za pamćenje energije (energy memory). To bi trebalo biti odrednička mjera javnih
vrijednosti. Emergija je količinska procjena direktne ili indirektne potrebe
nekog zahtjeva da bi se stvorilo vrelo ili tržišna roba, sve iskazano u uobičajenim
jedinicama. To je »darovateljeva« temeljna mjera za sve potrebne ulaze.
Uobičajena jedinica je sunčani emdžul (seJ), odgovarajuće količine sunčane energije
koju zahtijeva izvor. Sunčeva pretvorba je definirana kao ovisnost između
potrebnog ulaza zapamćene energije u proizvod i trenutnog sadržaja energije.
Iskazuje se u seJ/J. Izlaz energije iz šumarstva kao ovisnost o onoj koja je ušla
u proizvodnju definira se neto omjerom emergije.


J.
E. Mattson : Postrojenje na bioenergijske nositelje u Hedemoru — primjer
obuhvatne studije djelotvornosti (Bioenergy in a district heating plant in
Hedemora — Example of a comprehensive study of effects).
U Švedskoj se očekuje porast korištenja biogoriva. Ovo vrijedi posebno na
lokalnoj i regionalnoj razini. Međutim, rast i eksploatacija biogoriva utječe na
pejzaž i stanovnike i često su u suprotnosti. Problem se često svodi jednostavno
na troškovno pitanje. Tzv. pozicijska analiza u svojim ciljevima obuhvaća: određenje
bitnih institucija i zainteresiranih; određenje problema; utvrđivanje alternativa;
prepoznavanje djelotvornog sustava; usporedba novčanih i nenovčanih
činitelja za alternative itd. Za postrojenje u Hedemoru uspoređene su tri varijante:
(1) proširenje postojećeg sustava, (2) dodavanje jedinice plinofikacije biomase
te upotreba plina za toplinu i proizvodnju električne energije te (3) pretvaranje
nekih kotlovskih ložišta za upotrebu drvnog praha. Uz gospodarski, razmatran
je i socijalni i ekološki aspekt problema.


Prof. dr. Stanislav Sevei