DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 109 <-- 109 --> PDF |
GRUPA 3: MOGUĆNOSTI OSIGURANJA BIOENERGIJE D. Horvat, E. Jakupović, I. Knežević, S. Sever: Matematički model za određenje sadržaja energije u šumskoj biomasi (Mathematical model for estimating energy content in forest biomass; UFB — Utilization of forest biomass). U radu je dan algoritam i sadržaj matematičkog modela za određenje energijskog potencijala šumske biomase. Iz glavnog modula s početnim podacima ulazi se u potprograme: srednje stablo, stanje sastojine, eksploatacija drveća i struktura sastojine. Čitav program je temeljen na eksperimentalno i teorijski utvrđenim fizikalnim i statističkim zakonitostima za smreku (Picea abies). Kao rezultat proračuna dobije se ukupno raspoloživa energija sastojine, jedinična energija neke ploštine i si. (MJ/ha). Model može pomoći pri planiranju korištenja ostataka eksploatacije šuma kao primarnog nositelja energije bilo u prirodnim sastojmama bilo u šumskim kulturama. J. O. Brito: Šume kao izvor energije u Brazilu (Forest as energy source in Brasil). Trenutno drvo predstavlja trećeg nositelja energije u Brazilu, odmah iza tekućih fosilnih goriva i hidroenergije. Korištenje drva kao nositelja energije pokazuje i podatak da se oko 75°/o ukupno iskorištenog drva koristi za energiju. Rad daje pregled stanja u Brazilu, s posebnim osvrtom na šumske plantaže. ti. U. Danielsson: Potencijal i troškovi rastuće upotrebe energije šuma u južnoj švedskoj (Potential and costs for increased use of forest energy in Southern Sweden). Uz određenje potencijala izvora nositelja energije iz drva, rad se bavi sustavom osiguranja i tržišnim problemima. Količina ostatka eksploatacije šuma proračunata je za sljedećih 70 godina pomoću prirasnog i sječnog modela. Industrijski ostatak i drugo drvo računato je za bližu budućnost od 1Ü do 20 godina na temelju današnjeg potencijala. Promjena uzgojne prakse i slobodnija ekološka ograničenja posljedica su reoirkulacije drvnog pepela, što je u radu također analizirano. GRUPA 4: BIOENERGIJA KAO SUPARNIK DRUGIM GORIVIMA A. Lunnan, K. J. H o e n, O. Risholt: Budućnost energije iz biomase — Studija za slučaj Norveške (The future of energy from biomass — A Case studi from Norway). Budućnost energije iz biomase ovisi o svojoj konkurentnosti prema suparmm energijskim sustavima. Scenarij budućeg utjecaja bioenergije ovisi prvenstveno o cijeni fosilnih goriva i hidroenergije. U radu je dan inženjerski prilog u pronalaženju ovisnosti za različite sustave bioenergije. Procjenjuje se da se 13 TWh neto energije iz biomase može proizvesti za trošak ispod 0,5 NKR/kWh (oko 0,13 DEM kWh). Pritom je cijena sirovine najvažniji faktor u cijeni energije. Porast bioenergije uključuje i pozitivno i negativno činjenje na okoliš. Najznačajniji pozitivni je smanjenje emisije ložišta na drvo. |