DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 111     <-- 111 -->        PDF

ljivi i neobnovljivi izvori kao i uvozne i uslužne djelatnosti bit su nacionalne gospodarske
aktivnosti Švedske.


P.
0. Nilsson: Analiza tzv. emergije u šumarstvu Švedske (Emergy analysis
of forestry in Sweden).
U radu se iznosi novi pionirski proračun H. T. Odurna, tzv. emergija, naziv
za pamćenje energije (energy memory). To bi trebalo biti odrednička mjera javnih
vrijednosti. Emergija je količinska procjena direktne ili indirektne potrebe
nekog zahtjeva da bi se stvorilo vrelo ili tržišna roba, sve iskazano u uobičajenim
jedinicama. To je »darovateljeva« temeljna mjera za sve potrebne ulaze.
Uobičajena jedinica je sunčani emdžul (seJ), odgovarajuće količine sunčane energije
koju zahtijeva izvor. Sunčeva pretvorba je definirana kao ovisnost između
potrebnog ulaza zapamćene energije u proizvod i trenutnog sadržaja energije.
Iskazuje se u seJ/J. Izlaz energije iz šumarstva kao ovisnost o onoj koja je ušla
u proizvodnju definira se neto omjerom emergije.


J.
E. Mattson : Postrojenje na bioenergijske nositelje u Hedemoru — primjer
obuhvatne studije djelotvornosti (Bioenergy in a district heating plant in
Hedemora — Example of a comprehensive study of effects).
U Švedskoj se očekuje porast korištenja biogoriva. Ovo vrijedi posebno na
lokalnoj i regionalnoj razini. Međutim, rast i eksploatacija biogoriva utječe na
pejzaž i stanovnike i često su u suprotnosti. Problem se često svodi jednostavno
na troškovno pitanje. Tzv. pozicijska analiza u svojim ciljevima obuhvaća: određenje
bitnih institucija i zainteresiranih; određenje problema; utvrđivanje alternativa;
prepoznavanje djelotvornog sustava; usporedba novčanih i nenovčanih
činitelja za alternative itd. Za postrojenje u Hedemoru uspoređene su tri varijante:
(1) proširenje postojećeg sustava, (2) dodavanje jedinice plinofikacije biomase
te upotreba plina za toplinu i proizvodnju električne energije te (3) pretvaranje
nekih kotlovskih ložišta za upotrebu drvnog praha. Uz gospodarski, razmatran
je i socijalni i ekološki aspekt problema.


Prof. dr. Stanislav Sevei