DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 112 <-- 112 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI IZ INOZEMNIH ŠUMARSKIH ČASOPISA 1. U ovogodišnjem trećem broju (br. 3/1991) REVUE FORESTIERE FRANÇAISE M. B a d r e u članku Ekologija i ekonomija razmatra neka pitanja suvremenog šumskog gospodarstva. Povod ovim razmatranjima, kako stoji u uvodu, su štete ko´je su u francuskim šumama minulog desetljeća nastale od vjetroloma i vjetroizvala ali i drugih uzroka. Posljedice tih šteta odrazuju se u nepostojanim kretanjima klimatskih činitelja te u socio-ekonomskim odnosima. U šumskom gospodarstvu, bilo javnom bilo privatnom, nastavlja autor, treba riješiti tri zadatka: — osigurati, postaviti ili sačuvati ravnotežu u šumi, — maksimilizirati prihode, a — minimizirat troškove gospodarenja. Na postavljeno pitanje »kakova se ravnoteža traži od uzgoja šuma« odgovara, da ekosistem treba prilagoditi prirodnim uslovima sredine time da se ravnoteža ne smije tretirati kao stabilnu nego kao dinamičnu, jer se šumski ekosistemi neprekidno mijenjaju — razvijaju; drugi je uvjet da se ekosistem osposobi za uspješno suzbijanje vanjskih agresora, bioloških ili fizičkih. Takvo gospodarenje rezultirat će proizvodnjom dobara i osiguranjem nematerijalnih funkcija šume. Uz ostalo autor donosi i troškove gospodarenja jednog državnog šumskog posjeda površine 96 000 ha u regiji Cham pagne — Ardenne u 1989. godini. Oni po 1 ha iznose: — za uzgojne radove i puteve 349 franaka, — za troškove eksploatacije, (u stvari procjene sječina, jer se drvo prodaje na panju) 350 franaka, — za porez (zemljarinu) 34 Iranka, i — za troškove uprave 386 franaka. Troškovi uzgoja su u nominalnoj vrijednosti nepromjenjeni deset godina što znači, uzevši u obzir porast cijena, da je rentabilnost ovih troškova 5 do 7% godišnje, (prema grafikonu inflacije i prodajne cijene drva od 1950. do 1990. godine porasle za deset puta). Troškovi gospodarenja šumama u Francuskoj razlikuju se po pojedinim regijama, te autor navodi, da su, npr., troškovi uprave u regiji Land de Basse-Saxe za šume listače dvostruko veće, dakle preko 750 frana ka. U članku D. P i o u — a i sur. Da li je Sphaeropsis sapinea novi zdravstveni problem za borike u Francuskoj analiziraju ovu gljivu i dolaze do zaključka, da je opasnost znatna a osobito stoga, što njezinom širenju pogoduje klimatski stresovi odnosno suše posljednje dvije godine. Sphaeropsis sapinea napada sve vrste borova zatim Picea ssp. Abies ssp., Pseudotsugu menziensii i Larix decidua, u Izraelu je 1989. registrirana posebna forma na čempresu kao Diplodia pinea F. sp. cupressi. Sphaeropsis sapinea je prisutna na svim kontinentima u Europi na zapadu s izuzetkom Rumunjske. Štete se više očituju na alohtonim vrstama (npr. na običnom i crnom boru u USA) i umjetno podignutim sastojinama. No to nije apsolutno pravilo, jer prirodne sastojine Pinus ponderosa Don. ne bilježe simptome napada ove gljive a Pinus radiata u Kaliforniji, iako je tu bor autohton, često je napadan. Sph. sapinea napada sve dijelove biljke. Najčešće se zapaža na mladim izbojcima kojih iglice zelenu boju zamje |