DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 113 <-- 113 --> PDF |
nu ju s pepaljasto sivom do smeđom i posute su crnim piknidima. Na ljuskama dvogodišnjih češera piknide se javljaju u jesen u koliko je kišna, a inače o proljeće sljedeće godine. Na deblu i granama očitu´ju se u obliku rakastih tvorevina, a na korjenju odumiranjem pojedinih dijelova. U drvu hife gljive razvijaju se u radijalnim stanicama i ono poprima zagasito modru boju koja vremenom sve više tamni, ali se ne gube mehanička svojstva. To su autori utvrdili 1987. godine na brojnim sušcima alepskog bora. Spore inficiraju biljke tijekom cijelog ljeta, ali uz optimum od travnja do lipnja tj. nakon pojave izbojaka i prvog rasta češera. Spore prodiru kroz puci ili ozljede na kori a optimalna temperatura za klijanje je 24° C. Neposredno suzbijanje može se provoditi samo u rasadnicima i mladim kuultrama. U odraslijim sastojinama može se smanjiti opasnost i štete proređivnjem sastojina (da se smanji vlaga u podstojnoj sastojim), izbjegavati sječu za vlažnog vremena kao i podizanje sastojina u blizini kontaminiranih starijih sastojina. J. - C. Roussel pod naslovom Filatelija i šuma izvješćuje o izdanjima poštanskih maraka s temama o šumi ili s prirodnim motivima koje su dospjele u trgovačku mrežu Francuske. U ovom prikazu obuhvaćene su marke izdane od 1986. do 1990. godine. Dio maraka je i reproduciran. Pod god. 1987. upisana i marka iz Jugoslavije i prikazana blokom od osam maraka nominale 60 (bez oznake dinara ili para). Slika marke prikazuje avion kako ispušta vodu nad šumom dakle prikazuje »borbu protiv požara « kako je napisano na središnjoj slici (ne i marki). Središnja slika prikazuje šumski požar iz kojega izlijeće ptica istrčava jelen lopatar. 2. Iz L ITALIA FORESTALE E MONTANA ,br. 3/1991. bilježimo tri članka: — W. Zimmermann: Švicarsko zakonarstvo i problemi u odnosu na šumu, — E. Amor in i i G. Fab bio: Istraživanja o »Ostar´jelim« niskim šumama: osvrt na postupak konverzije, i — V. Vi dr i eh, i sur.: Kemijsko iskorišćivanje niskih šuma: celuloza, lignin, hemiceluloza. Šume i šumsko zemljište u Švicarskoj zauzimaju 1,198.000 ha ili 28,1% površine države (poljoprivredne površine zauzimaju 2,02 mil. ha a neproizvodne 0,8 mil ha). Preko dvije trećine u javnom su vlasništvu gotovo isključivo u komunalnom, jer je državnih šuma samo 59.000; u privatnom vlasništvu pretežu šume seljaka (175.000 ha). W. Zimmermann , docent šumarske politike na Politehnici u Zürich-u, uvodno navodi, kako je odnos čovjeka prema šumi ovisan o ekonomsko-sooijalnim uvjetima. Za vrijeme Drugog svjetskog rata oko 10.000 ha šume pretvoreno je u poljoprivredno, za proizvodnju hrane, a danas, u vrijeme povoljnih privrednih kretanja, težište se prebacuje na ekološke i rekreacione koristi, pa se šumsko gospodarstvo mora uskladiti ne samo s odredbama Zakona o šumama nego i nekim drugim. Sastavni dijelovi Švicarske, kantoni, uživaju veliku autonomiju, pa tako i u šumarstvu. Tek je 1874. godine donijet savezni (federalni) zakon ali samo za šume visokih planina dakle gdje je prvenstvena namjena zaštita terena. Trideset godina kasnije, 1902., saveznim zakonom obuhvaćene su sve šume. Danas pak u gospodarenju šumama mora se voditi računa i određenim odredbama u ovim zakonima: — Zakon o zaštiti prirode i krajolika iz 1967. godine, — Zakon o zaštiti od voda iz 1972. godine, — Zakon o zemaljskom prostornom planiranju iz 1980. godine, — Zakon o zaštiti okoliša iz 1985. godine, — Zakon o pješačkim putevima i stazama te — Zakon o lovu. 549 |