DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 114 <-- 114 --> PDF |
Površina šuma u Italiji iznosi 6,346 mil ha 21% ukupne površine s udjelom šuma panjača i si. od 75%. Prosječna drvna masa kreće se oko 88 m3/ha (visokih 163 m3) prosjelni godišnji prirast 3,8 m3 (visokih 7,4 m3) a godišnje se koristi samo 0,9 m3 (visokih 4,3 m3)). Velik udio šuma panjača, iz kojih se zbog edafskih činilaca ne može očekivati jači drvni sortimenti, to su se pristupilo istraživanjima o mogućnostima iskorišćivanja sitne drvne mase kemijskim pre- rađivanjem, proizvodnjom celuloze. O rezultatima tih istraživanja izvješćuje V. Vidric h i sur. Istraženo je drvo crnog graba, pitomog kestena, cera, johe i crnog ´jasena. Udio ukupne celuloze kreće se u granicama od 75,40% (crnojasenovine) do 79,67° „ (crnograbovine), a lignina od 19,13",, (cmojasenovina) do 22,38" n johovine); udio ctanola kreće se od 1,75% (crnograbovina) do 4,03% (kestenovina). Zaključak je autora, da »neke vrste panjače« mogu se koristiti i za pro izvodnju celuloze. Oskar Piškoric HORTIKULTURA Godište 58/1991, br. 1—2 Prvi svezak, kao dvobroj 1—2, časopisa Hortikultura za 1991. godinu izašao je krajem ljeta. Razlog je, kao i do sada, financijske naravi a izlazi zahvaljujući glavnim urednicima počem od Petra Matkovića, obnovitelja tog časopisa 1963. godine, do sadašnjem dipl. inž. Stjepana Vladimira L e t i n i ć a. Kada se urednik pored svoje osnovne dužnosti — uređivanja (pribavljanju rukopisa, priređivanjem za slog i dr.) mora brinuti, što više i boriti, za osiguranje financijske podloge onda im doista treba odati priznan´je za takav, u biti nesebičan, rad. Tako Hortikultura nastavlja svoj put ne samo sadržanjo nego i tehnički dobro opremljena (i s kolor prilozima) na razini sličnih časopisa u Svijetu. Dvobroj 1—2/1991. Hortikulture sadrži: — Akademik Cvito Fisković: Vrtovi orebičkih pomorskih kapetana i brodovlasnika, — Ksenija Sinđelić-Jegrišnik: Opravdanost povratka penjačica u ambijent grada, — Dragutin Kiš: PARK: umjetnička ili znanstvena kategorija? — Ljerka Regula — Bevilacqua: 100 godina Druge gospodarske izložbe u Zagrebu, — Skupština Hrvatskog hortikulturnog društva, i — Javni poziv za pomoć Zoološkom vrtu. Cvito Fisković uvodno je prikazao bibliografiju u kojoj se spominju prirodna ili kultivirana vegetacija u Orebiću i okolini a potom opisuje 32 kućna vrata. Od izvanvrtne vegetacije navodimo, da je prirodoslovac Dr. Bartol Biasoletto, kao pratilac saksonskog kralja kada je ovaj 1838. godine posjetio Orebić, u putopisu naveo »šumicu prekrasnih uzraslih čempresa«; prigodom posjeta cara i kralja Franje Josipa 1875. godine u Orebiću zabilježena je i »šuma ariša« (valjda cedra). Također čitamo, da je 1895. godine posječeno stablo hrasta opsega 5 m (promjera 150 cm) visokog 50 met. koje se nalazilo usred vinograda. Kako se lokalitet tog vinograda naziva »Dubi« to je nedvojbeno bio zadnji primjerak — ostatak nekadašnjeg hrastovog gaja. Zabilježeno je, str. 7, i |