DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Graf. 2 Procjena nasljednosti ti Honski» testovima Čret Haziafc sadnje: 3x 3 Nasljednost za.´ — drvnu ßsasu — visine prsne proMJere 4 5 6 7 8 9 plantažna starost (god) Iako su istraživana svojstva pod visokim stupnjem genetske kontrole, utjecaj sklopa i smjese fenotipski nestabilnih klonova, kroz veći broj ponavljanja, može imati znatan utjecaj na procjenu nasljednosti, naročito u godinama intenzivne dinamike rasta. Iz grafikona 1 i 2 vidljivo je da je vrijednost nasljednosti za visine niža nego za promjere, naročito kod većeg razmaka sadnje tj. tamo gdje je omogućena potpuna ekspresija debljinskog prirasta kod plantažnih starosti do 9 godina. Manji razmak sadnje (3x3 m) omogućio je izraženiju diferencijaciju visinskog rasta i višu procjenu nasljednosti za visine u odnosu na veći razmak sadnje. Kod plantažnih starosti od 11 do 14 godina, najvišu procjenu nasljednosti imali su testirani klonovi s obzirom na visine, dok je za debljinski i volumni prirast vrijednost genetskog heterogeniteta opadala s povećanjem starosti (Graf. 3 i 4), uslijed negenetsikih faktora, u ovom slučaju sklopa, koji je inhibirao fenotipsku ekspresiju debljinskog prirasta. Odraz negenetskih faktora izražen je kroz koeficijent varijabilnosti (C. V.), a iznosi za visine kod manjeg razmaka sadnje (3x3 m) 18,0%, dok je kod razmaka od 4x4 iznosio 6,We. Veći koeficijent varijabilnosti bio je za prsne promjere kod većeg razmaka sadnje i iznosio je 15,6% u odnosu na 11,7t°/o kod razmaka 3x3 m. Prosječne vrijednosti nasljednosti ukazuju da |