DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 22 <-- 22 --> PDF |
U tabeli 2 prikazane su očekivane i ostvarene dodatne genetske dobiti u produkciji drvne mase selekcijom pet i jednog najboljeg klona. Očekivana genetska poboljšanja uspoređena s ostvarenim eksperimentalnim vrijednostima za produkciju drvne mase, po pojedinačnim eksperimentima i starostima, nisu iskazala veća odstupanja, kada je procjena genetskog heterogeniteta računata po formuli W r i g h t a. Očekivana dodatna genetska dobit računata uz procjenu nasljednosti po Einspahru, van Buijtenen u i Peckham u davala je od 1,5 do 22,0% niže procjene od očekivane procjene po W r i g h t u. Fenot´ipskom selekcijom, smjesa uzgojenih klonova stablastih vrba kod plantažne starosti od 14 godina ostvarila je 100% drvne mase na nepljavljenom (Limbuš), a 75% na plavljenom staništu (Jasenovac) u odnosu na I bonitet Podunavlja i donje Podravine (Žufa 1963). Očekivana dodatna genetska dobit u produkciji drvne mase za selekcioniranih 5 klonova iznosila je u prosjeku za sve eksperimente i starosti 21,0% (od 6,9 do 37,8%), dok je ostvarena genetska dobit iznosila u prosjeku 23,4%, a kretala se u rasponu od 8,7 do 42,7%. Kod selekcije jednog najboljeg klona očekivano dodatno genetsko poboljšanje produkcije drvne mase u prosjeku je za sve eksperimente iznosilo 35,6% (od 12,9 do 62,1%), dok je ostvarena genetska dobit iznosila u prosjeku 36,3%, a kretala se u rasponu od 15,2 do 54,3%. Procjena genetskog poboljšanja u produkciji drvne mase kod plantažnih starosti do 9 godina imala su prosječna odstupanja veća od 5%, dok su za starosti od 11—14 godina odstupanja bila do 1% u odnosu očekivanih i ostvarenih poboljšanja. Iz tih je razloga svrsishodnije utvrđivanje procjene nasljednosti i genetskog poboljšanja kod većih plantažnih starosti, kada dolazi do izražaja u većoj mjeri genetski heterogenitet za navedena svojstva od gospodarskog značaja. Usporedbom ostvarene produkcije drvne mase i dodatnog genetskog poboljšanja selekcije pet i jednog najboljeg klona na pokusnim plohama s istom smjesom genotipova, a kod različite starosti i procjene nasljednosti, uz isti intenzitet selekcije dobiveni su različiti postotci poboljšanja. To nam dokazuje da se parametri varijabilnosti za produkciju mijenjaju tokom ontogenetskog razvoja. Različite vrijednosti nasljednosti i procjene genetskog poboljšanja dobiveni su kod duglazije (Namkoong i dr. 1972) i bagrema (Mebrahtu & Hanove r 1989) zavisno sa starošću. Zbog toga autori preporučuju da se procjena mora uraditi ne samo s mladim već i sa starijim materijalom. Zato se procjena genetske dobiti odnosi, uz proračunatu nasljednost i intenzitet selekcije samo na određenu starost i dani eksperiment. Genetsko poboljšanje sa sigurnošću možemo procjeniti i kod mlađeg materijala, ukoliko je utvrđena juvenilno — adultna korelacija za to svojstvo. Određivanje optimalne starosti za selekciju primjenom različitih matematičkih modela, uz juvenilno — adultni koeficijent korelacije od 0.308, rezultiralo je zaključkom da ekstremno rana selekcija, manja od 1/3 vremena ophodnje, mora biti uzeta s rezervom (K a n g 1985). Ostvareno dodatno genetsko poboljšanje u produkciji drvne mase kod selekcije jednog najboljeg klona iznosilo je u prosjeku 12,9% više u odnosu |