DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 22     <-- 22 -->        PDF

U tabeli 2 prikazane su očekivane i ostvarene dodatne genetske dobiti
u produkciji drvne mase selekcijom pet i jednog najboljeg klona. Očekivana
genetska poboljšanja uspoređena s ostvarenim eksperimentalnim vrijednostima
za produkciju drvne mase, po pojedinačnim eksperimentima i starostima,
nisu iskazala veća odstupanja, kada je procjena genetskog heterogeniteta
računata po formuli W r i g h t a. Očekivana dodatna genetska dobit
računata uz procjenu nasljednosti po Einspahru, van Buijtenen
u i Peckham u davala je od 1,5 do 22,0% niže procjene od očekivane
procjene po W r i g h t u.


Fenot´ipskom selekcijom, smjesa uzgojenih klonova stablastih vrba kod
plantažne starosti od 14 godina ostvarila je 100% drvne mase na nepljavljenom
(Limbuš), a 75% na plavljenom staništu (Jasenovac) u odnosu na I bonitet
Podunavlja i donje Podravine (Žufa 1963).


Očekivana dodatna genetska dobit u produkciji drvne mase za selekcioniranih
5 klonova iznosila je u prosjeku za sve eksperimente i starosti 21,0%
(od 6,9 do 37,8%), dok je ostvarena genetska dobit iznosila u prosjeku 23,4%,
a kretala se u rasponu od 8,7 do 42,7%.


Kod selekcije jednog najboljeg klona očekivano dodatno genetsko poboljšanje
produkcije drvne mase u prosjeku je za sve eksperimente iznosilo
35,6% (od 12,9 do 62,1%), dok je ostvarena genetska dobit iznosila u prosjeku
36,3%, a kretala se u rasponu od 15,2 do 54,3%.


Procjena genetskog poboljšanja u produkciji drvne mase kod plantažnih
starosti do 9 godina imala su prosječna odstupanja veća od 5%, dok su
za starosti od 11—14 godina odstupanja bila do 1% u odnosu očekivanih i
ostvarenih poboljšanja. Iz tih je razloga svrsishodnije utvrđivanje procjene
nasljednosti i genetskog poboljšanja kod većih plantažnih starosti, kada
dolazi do izražaja u većoj mjeri genetski heterogenitet za navedena svojstva
od gospodarskog značaja.


Usporedbom ostvarene produkcije drvne mase i dodatnog genetskog
poboljšanja selekcije pet i jednog najboljeg klona na pokusnim plohama s
istom smjesom genotipova, a kod različite starosti i procjene nasljednosti,
uz isti intenzitet selekcije dobiveni su različiti postotci poboljšanja. To
nam dokazuje da se parametri varijabilnosti za produkciju mijenjaju tokom
ontogenetskog razvoja.


Različite vrijednosti nasljednosti i procjene genetskog poboljšanja dobiveni
su kod duglazije (Namkoong i dr. 1972) i bagrema (Mebrahtu
& Hanove r 1989) zavisno sa starošću. Zbog toga autori preporučuju da
se procjena mora uraditi ne samo s mladim već i sa starijim materijalom.
Zato se procjena genetske dobiti odnosi, uz proračunatu nasljednost i intenzitet
selekcije samo na određenu starost i dani eksperiment. Genetsko poboljšanje
sa sigurnošću možemo procjeniti i kod mlađeg materijala, ukoliko
je utvrđena juvenilno — adultna korelacija za to svojstvo. Određivanje
optimalne starosti za selekciju primjenom različitih matematičkih modela,
uz juvenilno — adultni koeficijent korelacije od 0.308, rezultiralo je
zaključkom da ekstremno rana selekcija, manja od 1/3 vremena ophodnje,
mora biti uzeta s rezervom (K a n g 1985).


Ostvareno dodatno genetsko poboljšanje u produkciji drvne mase kod
selekcije jednog najboljeg klona iznosilo je u prosjeku 12,9% više u odnosu