DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 25     <-- 25 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
UDK 630*582.4 (497.13) (Cornus hungarica Karp.) Šum. list CXV (1991) 461


RASPROSTRANJENOST VRSTE CORNUS HUNGARICA
KARPATI U HRVATSKOJ


Josip FRANJIĆ*


SAŽETAK: U radu su prikazana dosada poznata i nova
nalazišta vrste Cornus hungarica Karpati u dendroflori Hrvatske.
Pridolazak ove vrste u sjeveroistočnoj Hrvatskoj može se
dovesti u svezu s ornitohorijom, ostvarenom jesenskom selidbom
srednjoeuropskih ptica prema jugu, kao i s promjenom ekološ


kih uvjeta toga područja.


Ključne riječ i: Cornus hungarica, nova nalazišta u
Hrvatskoj.


UVOD


U dendroflori Republike Hrvatske rod Cornus zastupljen je s dvije jasno
istaknute vrste — drijen (Cornus mas) i svib (Cornus sanguinea). Te
dvije vrste se morfološki vrlo jasno razlikuju, pa do njihove zamjene dolazi
vrlo rijetko. Poseban problem predstavljaju vrste srodstvenog kruga


C. sanquinea s. 1. Ono što je širem krugu stručnjaka poznato kao C. sanguinea
nije na prostoru Europe i zapadne Azije jedna jedinstvena vrsta, već
tri jasno različite i zasebne vrste: C. sanguinea, C. hungarica i C. australis
(Hol u b, 1981). Kod nekih drugih autora taksoni C. hungarica i C. australis
označeni su kao podvrste ili varijeteti vrste C. sanquinea (H a y e k, 1927, Bail,
1968, M eu sel et al., 1978, P a 1 a m a r e v, 1979, Greuter et al., 1986).
Na području Jugoslavije poznate su sve tri navedene vrste, ali njihov
areal nije u potpunosti istražen. Najviše podataka ima za vrstu C. sanguinea,
dok vrstu C. australis za Srbiju navodi Jovanović (1973), a vrstu C. hungarica
za Vojvodinu i Bosnu navodi Holu b (1981), te na području Ornitološkog
rezervata Krapje đol u Hrvatskoj Trinajstić i Zi. Pavletic
(1989).


Pojava mješovitih populacija iz srodstvenog kruga C. sanguinea s. 1.
uočena je upravo na području Panonije, tj. u opsegu areala vrste C. hungarica,
a najvjerojatnije je u svezi s ornitohorijom. Budući da plodovi navedenih
vrsta dozrijevaju u jesen, tj. u vrijeme selidbe ptica, može se pretpostaviti
da ptice prilikom jesenske selidbe mogu takve plodove prenijeti
i na veće udaljenosti (usp. Trinajstić , 1990).


* Dipl. ing. Josip Franjić, Katedra za šumarsku genetiku i dendrologiju-, Šumarski
fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25.
461




ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 26     <-- 26 -->        PDF

SI. i. Areal vrste Cornus sariguinea U (Meusel et al., 1978)


— — ssp. sangulnea


ku . A ssp. australis (C. A. MEY.) JAV.


U području gdje navedene vrste tvore mješovite populacije javljaju se
hibridi, koji su s obzirom na zastupljenost pojedinih tipova dlaka na naličju
lista svrstani u niže sistematske jedinice (usp. Holub , 1981).


Postojeća i nova nalazišta vrste C. hungarica u Hrvatskoj:


Koordinate Naziv
osnovnog osnovnog Lokalitet
polja polja


0274 Vil j evo Okolica Donjeg Miholjca


0474 Đurđenovac Okolica Đurđenovca


0477 Čepin Široko Polje — Vuka


0566 Kutina Okolica Kutine


0576 Punitovci Kuševac — Ivanovci


0577 Jovanovac Šelovrtak — Jovanovac


0674 Vlatkovac Vlatkovac — Zdenkovac — Dobra Voda


0675 Mandičevac Paučje — Milinci — Đakovačka Brcznica


0767 Jasenovac* Krapje đol


0774 Graberje Slobodna Vlast — Musić — Lev. Varoš — Ovčara


0775 Trnava Trnava — Kondrić — Dragotin


0776 Vrpolje Vrpolje — Strizivojna — Perkovci


0874 Slavonski Brod Podvinje


0875 Garčin Garčin — Topolje — Lapovci


Do sada poznato nalazište




ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 27     <-- 27 -->        PDF

46 47 18 19 SO 51 SZ SJ W 55 56 57 58 53 60 > 62 63 6l 65 66 67 68 69 70 71 72 73 71 75 76 77 7j 73 83 81 81 83


SI. 2. Areal vrste Cornus hungarica Karpati u Hrvatskoj


poznato nalazište
O nova nalazišta


NOVA NALAZIŠTA VRSTE CORNUS HUNGARICA KARPATI U HRVATSKOJ


Na slici 1. prikazan je areal vrste C.sanguinea i C. sanguinea ssp. australis
(Mause l et al., 1978). Naznačena nalazišta na području Panonske
nizine zasigurno ne odgovaraju vrsti C. australis već vrsti C. hungarica.


Do sada je bilo poznato samo jedno nalazište vrste C. hungarica u Hrvatskoj,
i to kako je uvodno naglašeno u Ornitološkom rezervatu Krapje




ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 28     <-- 28 -->        PDF

đol kraj Jasenovca (usp. Trinajstić i Z i. Pavletić, 1989, Trinajstić,
1990).


Korištenjem mreže osnovnih polja Srednje Europe koja je izrađena
za dio Hrvatske sjevernije od 45° s. š. i zapadnije od 19° i. d., izrađena za
potrebe florističkog atlasa Srednje Europe i proširena na cijeli teritorij
Hrvatske, prikazana su poznata i nova nalazišta za vrstu C. hungarica (si. 2).


RASPRAVA


Sirenje vrste C. hungarica prema jugu može se dovesti u svezu s ornitohorijom,
ostvarenom jesenskom selidbom srednjoeuropskih ptica u istom
smjeru. Kako se područje sjeveroistočne Hrvatske nalazi na važnom putu
seobe ptica u smjeru sjever-jug-sjever, a u području kojega nalazimo
mnoštvo šumskih i vodenih ekosustava na kojima se ptice zaustavljaju tijekom
selidbe, bilo je logično pretpostaviti, na osnovu poznatih činjenica
(usp. Trinajstić, 1990) da bi tu bilo moguće naći vrstu C. hungarica.


Autoekološkim istraživanjima vrste C. hungarica na području sjeveroistočne
Hrvatske došlo se do zaključka da je dotična vrsta u progresiji i
da u istraživanom području naseljava suše terene, dok vlažnije položaje
prepušta vrsti C. sanguinea.


Iako je to bitna činjenica koju treba detaljnije istražiti, može se pretpostaviti
da su većoj pojavi navedene vrste pogodovali i bitno promijenjeni
ekološki uvjeti navedenog područja, a koji su u svezi s regulacijom riječnih
tokova. Staništa u navedenom području su postala suša, što je zasigurno
pogodovalo većoj pojavi vrste C. hungarica.


U razdoblju od 1970—1989. godine na području istočne Slavonije količina
tzv. suših zajednica se povećala za 21%, a udio tzv. vlažnih zajednica
se smanjio za 21% (R a u š, 1990), pa na osnovi toga možemo pretpostaviti
đa je do sličnih promjena došlo i u istraživanom području.


ZAKLJUČAK


Pridolazak vrste C. hungarica u sjeveroistočnoj Hrvatskoj može se dovesti
u svezu s ornitohorijom, ostvarenom jesenskom selidbom srednjoeuropskih
ptica prema jugu, kao i s promjenom ekoloških uvjeta toga područja.
Poznavanje areala te vrste znatno je prošireno jer je do sada bilo
poznato samo jedno nalazište u Hrvatskoj.


LITERATURA


Bal|l, P. W., 1968: Cornus L. In T. G. Tutin and W. H. Heywood (eds.) Flora
Europea 2, 313—314.
G reu ter, W., Bürdet, H. M., Long, G., 1986: Med-Cheehlist 2. Conservatoire
et Jardin botaniques Ville de Geneve.


Hayek , A., 1927: Prodromus florae peninsulae Balcanicae 1, 954. Berlin—Dahlem.


464




ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 29     <-- 29 -->        PDF

Holub , .T., 1981: Poznâmkv k slovenskim zâstupcurn fâdu Cornalcs I. Zpr.
Cs. Bot Společ,, Praha, 16, 81—111.
Jovanović, B., 1973: Cornaceae Link. In M. Josifović (ed.) Flora SR Srbije 5,
175—179.
M e u s e 1, H., Jäger, E., Raus che rt, S., Weine rt, E., 1978: Vergleichende
Chorologie der Zentraleurpäischen Flora 2. Jena.
Palmarev, E., 1979: Cornaceae Dum. In D Jordanov (ed.) Fl. Nar. Rep. Blgaria
7, 486—490.
Rauš , Đ., 1990: Sukcesija šumske vegetacije u bazenu Spačva u razdoblju 1970—
1989. god. Šum. list li4 (9—10), 341—356.´
Trinajstić , I., Pavletić , Zi., 1989: Flora Ornitološkog rezervata Krapje đol
u Hrvatskoj. Biosistematika, Vol. 14 (1), 1—10.
Trinajstić, I., 1990: Cornus hungarica Karpati u dendroflori Hrvatske, Šum.
list 114 (3—5), 127—131.


Spreading of the Species Cornus hungarica Karpati in Croatia


S u m m a r y


In tins vvork spread of the species Cornus hungarica in Croatia such as
known until now is shown. Knowledge of the area of this species has been considerably
extended, since so far only one habitat was known in Croatia. On the
attached map (fig. 2) ail new habitats are shown, namely: Viljevo, Đurđenovac,
Čepin, Kutina, Punitovci, Jovanovac, Vlatkovac, Mandičevac, Graberje, Trnava,
Vrpolje, Slavonski Brod and Garčin, as well as one habitat known from before
Krapje đol near Jasenovac. The expansion of the species Cornus hungarica in the
northeast Croatia can be connected with the ornithohory, the effected autumnal
migration of birds from the Central Europe toward the south, as well as with
a change in the ecological conditions of that région.