DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 38 <-- 38 --> PDF |
toj i petoj zoni, što bi odgovaralo srednjoeuropskoj, mediteranskoj i submediteranskoj zoni. Kobel t (1897), izdvaja tri paralelne zone sjevernu ili borealnu, srednju ili alpsku i južnu ili mediteransku. Kasnije, dijeli Balkanski poluotok na istočno-alpsku, dalmatinsku, bosansku, albansko-makedonsku, sjeverno-balkansku i orijentalnu provinciju. Wagne r i Štura ny (1914) govore o tri regije, centralnoeuropskoj, zapadnoeuropskoj, i kaspijskopontijskoj koje dijele u zone. Krška kotlina bi po njima pripadala zoni Istočonih Alpa s Karavankama i Julijsikim Alpama i planinama između Save i Drave. Werne r (1897) dijeli ovo područje u Srednjoeuropsku, Panonsku, Južnoalpsku i sredozemnu oblast, a M a r t i n o (1929) dijeli u podoblasti: borealnu, mediteransku i stepsku. Hadž i (1930) izdvaja tri zone paralelne s pravcem Dinarida: nizinsku, planinsku i primorsku. Godine 1931. izdaje zoogeografsku kartu s detaljnijom podjelom prema kojoj bi područje Krške kotline pripadalo Holarktičkom podsvijetu, Palearktičkoj oblasti, Euroazijskoj podoblasti, sjeverno-planinskom pojasu, alpskoj provinciji, alpskoj podprovinciji i to slovenskoj krajini. Bec k v. Manna gett a (1901) izdvaja dvije podoblasti: mediteransku i zapadno-pontijsku, u okviru kojih izdvaja zone. Krška kotlina bi po njemu dolazila u ilirskoj zoni zapadnopontijske oblasti. Adamo v ić (1907) izdvaja također dvije oblasti: mediteransku i srednjoeuropsku, unutar ikojih izdvaja zone i pod- zone. Fitogeografskim raščlanjenjem Balkanskog poluotoka bave se botaničari: Tur rili (1929), S toj an ov (1950), H o rvat (1954). Prvi radovi koji su sintetski pristupili proučavanju rasprostranjenja biljnih i životinjskih zajednica na Balkanskom poluotoku su radovi Matvejev a (1960) prema kojima ovo područje pripada holarktičkoj oblasti, i to Mediteransko- europskoj, Irano-turanskoj i alpsko-kaspijskoj podoblasti. (Prema Matvejevu 1961). Prema istom autoru, po čijoj podjeli i mi radimo, područje Krške kotline uz rijeku Savu, nalazi su u Holarktičkoj oblasti, Mediteransko-europskoj podoblasti, provinciji Europskih pretežno listopadnih šuma i podprovinciji Balkansko-srednjoeuropskih šuma. 4. REZULTATI I RASPRAVA Analizom radova brojnih autora svim nađenim vrstama utvrđena je zoogeografska pripadnost. Literarni podaci navode se uz svaku vrstu u tablici brojem iz popisa literature na kraju rada. Utvrđeno je 15 vrsta koje su rasprostranjene na cijelom Palearktičkom području. Tri vrste rasprostranjene su na području Europe, Azije i Afrike, a sedam vrsta na području Azije i Afrike. Trideset pet i^rsta rasprostranjeno je na području Europe i cijele Azije, dok je njih dvadesetosam rasprostranjeno na području Europe i Sibira. Nađenih vrsta samo na području Europe utvrđeno je 59 (Tablica 1.). Od vrsta rasprostranjenih na području Europe dvanaest dolazi na području Europe i Kavkaza: Asaphidion flavipes, Meligethes viduatus, Pterostichus melas, Nargus velox, Catops chrysomeloides, Collenis immunda, Agaricophagus cephalotes, Clambus pubescens, Bryocharis analis, Microglotta picipennis, Atomaria diluta, i Pleurophorus caesus. Jedanaest vrsta |