DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 47 <-- 47 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*595.7 (497.13) (Argyresthia thuiella P.) šum. list CXV (1991) 483 TUJIN MINER (ARGYRESTHIA THUIELLA PACKARD ARGYRESTHIIDAE — LEP.) NOVA VRSTA U HRVATSKOJ Katarina OPALICKI* SAŽETAK: Autor daje kratak morfološki opis tujina minera te iznosi svoja zapažanja o štetnosti i rasprostranjenosti u Hrvatskoj. Ukazuje na nedovoljno poznavanje njene biologije. Štetnik se kod nas može naći za sada samo na Thuja occidentalis, iako se u literaturi spominju i drugi domaćini. Prczimijuje gusjenica u Ijuskastim listovima (iglicama) koja minira iglicu u dva perioda jesen i proljeće. Usljed napada iglice gube boju postaju gotovobijele, a kasnije posmeđe (joto 1.). Ključne riječi: Tujin miner, štetnik, iglice. UVOD U parkovima i nasadima Hrvatske sve češće se javljaju insekti nepoznati u našoj entomofauni (Asthenia pygmaeana Hbn.) ili vrste koje su u Europu dospjele prvi puta pred petnaestak godina. Moljac koji se pojavio na tuji poznat je štetnik u Americi na američkom drvu života. U europskoj literaturi spominje se prvi put 1974. godine (Frankenhuyzen, Van, A., a i b). Argyresthia thuiella (Packard) utvrđena je prvi put u Njemačkoj Saveznoj Republici u Berlinu 1976. (Dern, R. und F. Hahn) na Thuja occidentalis i Chamaecyparis lawsoniana »Alumii«. Kod nas je ova vrsta prvi put utvrđena na živici u Samoboru u travnju 1990. godine, kasnije u Velikoj Gorici iste godine, zatim ponovno 1991. god. u Samoboru na Thuja occidentalis L. O ovom mineru u našoj entomološkoj literaturi nema podataka. Domaćin ovog moljca je Thuja occidentalis. Vrsta koja je iz Sj. Amerike prenesena u Europu još 1545 godine i može se smatrati gotovo udomaćenom vrstom. Zahvaljujući njenim skromnim zahtjevima na stanište ona je kod nas veoma tražena. Raste na osami i u sjeni. Najbolje uspjeva na vlažnom pjeskovitom tlu. Ne podnosi žegu kroz dulje razdoblje, kao ni sušu na suhim tlima. Osjetljiva je na prašinu i dim te ostale zračne polutante u gradskoj sredini. Do sada je tuja kod nas odoljevala svim nedaćama, ali posljednjih desetak godina, sve je više podložna bolestima čiji su uzročnici gljive, te napadu ovog minera, štitast´ih ušiju (Diaspididae) i zlatica (Chrysomelidae). Zapadna tuja je drvo visoko oko 20 m, sa kratkim horizontalnim granama i piramidalnom krošnjom. Lišće * Prof. dr. Katarina Opalički, Šumarski fakultet, Zagreb, Svetošimunska cesta 25. 483 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 48 <-- 48 --> PDF |
je ljuskasto na plosnatim izbojcima. U svojoj domovini čini sastojine sama ili u zajednici sa arišom (vlažna i vapnenasta tla). Njen uzrast u Hrvatskoj je veoma varijabilan. SI. 1. Ttijin miner — Argyresthia thuiella Packard. Oštećenje na izbojku (Foto: B. Hrašovec" MORFOLOGIJA I BIOLOGIJA TUJINA MOLJCA (A. THUIELLA PACK.) Od velikog broja vrsta koje pripadaju rodu Argyresthia Hb. oko četrdesetak dolazi u Europi, od kojih su neke štetnici na voćkama, jedan broj predstavlja važne štetnike na lišću i pupovima listača (breza, vrba, topola) a drugi na iglicama i pupovima četinjača (jela, smreka, ariš). Na jeli — Abies alba Müll, dolaze kod nas u Hrvatskoj dvije vrste: A. fundella F. R. u iglicama i A. illumiantella F. R. u pupovima, a prvi puta susreće se tujin moljac igličar A. thuiella Pacard. Morfologija i biologija ove vrstfe veoma su slični jelinu moljcu igličaru. MORFOLOGIJA Imago Opis imaga ne razlikuje se od onog koji je dao Frank enhuyzen, Van A. (1974) i Plate, H. i V. Köllner (1977). Raspon krila imaga mjeri 7—10 mm. Prednja krila su sjajnobijela (srebrnasta) sa smeđim po |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 49 <-- 49 --> PDF |
prečnim prugama, koje su prema vrhu krila sve gušće. Krila su razmjerno uska i prema vrhu zašiljena, stražnji rub završava s resama. Se žila ne dosiže do prednjeg ruba krila. Na glavi su dlačice i istaknute postrane facete. Ticala su nitasta, 3/4 dužine raspona prednjih krila, sa vidljivim svjetlijim i tamnijim prstenćićima. Scapus proširen. Za vrijeme mirovanja leptir ima vertikalno sklopljena krila iznad abdomena koji je u uzdignutom položaju i ne dodiruje podlogu na kojoj sjedi. Ovo je karakteristika i drugih vrsta roda Argyresthia. Spolni dimorfizam nije izražen. (Foto 2.) (Foto: B. Hrašovec^ Kukuljica Pupa obteeta zelene boje sa tamnosmeđim usnim ustrojem i završetcima krila na sternalnoj strani tijela. Veličine oko 3—3,5 mm. Krila, ticala i zadnje noge pokrivaju dio 8. segmenta. Kremester nije izražen. Kukuljica je najčešće vertikalno postavljena sa glavom prema gore usmjerenom. Nalazi se u hodnicima sa bočne strane izbojka, koji su malo ispupčeni. Gusjenica Dužine 4—5 mm. Boje zelene. Glava nešto tamnija od tijela kao i nadvratnjak, te analna pločica. Prednje noge blijedo smeđe. Abdominalne noge tipa pedes coronata. |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Jaje Opis jajeta nismo u literaturi našli iako stoji podatak da je odloženo u pazušac između izbojaka, a mi do sada nismo uspjeli naći jajašce. RASPROSTRANJENOST I BILJKE HRANITELJICE Prema dostupnoj literaturi ova je vrsta dosad konstatirana u Europi i to u Nizozemskoj i Njemačkoj. Spominju se samo neki uži lokalitetu. Prema navodima Plate H. i V. Köllner (1977) vrsta je uvezena iz Amerike gdje je poznata kao štetnik američkog drva života. Navedeni autori utvrdili su ovu vrstu na Thuja occidentalis, T. plicata i Chamaecyparia lawsoniana. U Zapadnom Berlinu ova se vrsta toliko namnožila u vrtovima i nasadima da je provedeno i suzbijanje kemijskim sredstvima (Decis, 0,05°´o i Gardona, 0,12%). Kod nas u Hrvatskoj vrsta je utvrđena u bližoj okolici Zagreba, ali ne i na užem području grada. BIOLOGIJA U našim klimatskim prilikama biologija vrste još nije proučena dovoljno. Oštećivanje je zapaženo u dva vremenska perioda jesen i proljeće. U jesen su oštećenja slabo izražena, što se može objasniti malenim gusjenicama koje konzumiraju manje hrane. U proljeće minirane iglice postaju blijede i providne a kasnije u travnju i svibnju posve pobijele i postaju lako uočljive (Foto 1.). Na oštećene izbojke brzo se nasele štitaste uši a mine su pogodne za prodor gljiva u biljni organizam. Nakon gubitka asimilacijske površine javljaju se sekundarni štetnici, ksilofagi u drvu (Scojytidae i Buprestidae). Tuja je vrsta veoma tražena u gradskom zelenilu kod nas, kao i ostale vrstfe na kojima se ovaj miner pojavljuje, stoga treba biologiju ovog moljca i njegovo suzbijanje pobliže istražiti. LITERATURA Dern, R. und F. Hahn, 1976: Argyresthia thuiella (Pack.) an Thuja oeeiden talis und Chamaecy paris lawsoniana »Alumii« in Südhessen. Gesunde Pflan zen 28, 32—35. Frankenhuyzen, van, A., 1974-a: Bestrijding van de Thuja mineermot (Argyresthia thuiella Pack.) Groen 30 (3), 86—87. Plate, H. -P. und V. Köllner, 1977: Zum Auftreten von Argyresthia thuiella (Packard) (Lepidoptera, Hyponomeutidae) in Deutschland. Nachrichlenbl. Deut. Pflanzenschutzd. (Braunschweig) 29, 33—36. Köllner , V. und H. -P. Plate , 1982: Bekämpfung der Amerikanischen Lebensbaumminiermotte, Argyresthia thuiella (Packard), an Thuja. Nachrichlenbl. Deut. Pflanzenschutzd. (Braunshweig) 34, 179—181. 486 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 51 <-- 51 --> PDF |
The Miner off Thuia (Argyresthia thuiella Packard — Argyresthiidae: -Lep.), New Species in Croatia S u m m a r y The author gives a short morphological describe of the Thuia miner and shows own views about damage and location in Chroatia. So shows that biology of this miner is still unknown. The pest is in our locations known just in Thuja occidentalis but in literature we mention the other hosts. The caterpillar spends winter in the shell leaves (neddles). She mined needle in two periods — in autumn and spring. The needles loose their colour and became allmost white and pale, later they became brown (photo 1). |