DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 53     <-- 53 -->        PDF

PRETHODNO PRIOPĆENJE — PRELIMINARY COMMUNICATION
UDK 630*228.7:174.7 (497.13) Šum. list CXV (1991) 489


ČETINJAČE NA PODRUČJU ISTOČNE SLAVONIJE


Boro JUREŠA*


SAŽETAK: Na području šumarije Vukovar unašane su četinjače,
pretežno borovi, ariš i druge vrste, od kojih pojedinastabla ili grupe stabala stoje još i sada.


U razdoblju između 1964—72. godine nastavljeno je unašanječetinjača na području šumarija Mikanovci i Vukovar. Sađene su
smreka, duglazija, borovac, ariš i bijeli bor u raznim razmacima
i omjerima smjese po vrstama. Sadnja je obavljena na čistim
površinama nastalim krčenjem i dubokim oranjem nakon čistih
sječa sastojina cera i graba ili su osnivane mješovite sastojinezajedno s listačaina bez obrade zemljišta. Ukupno je podignuto206 ha četinjača.


Paralelno s podizanjem četinjača osnovane su i manje pokusne
plohe na tri lokacije gdje se vrše mjerenja radi praćenja
rasta i prirasta.


Najbolji rezultati u proizvodnji postignuti su s duglazijomi arišem, zatim smrekom, dok su podbacili bijeli bor u prirastui u tehničkoj vrijednosti, a borovac zbog permanentnog propadanja
— sušenja.


Četinjače u mješovitim sastojinama u mladosti su permanentno
ugrožene od autoktonih vrsta cera i graba, pa su potrebne
česte i intenzivne interevncije.


UVOD


Na području današnje šumarije Vukovar još koncem prošlog stoljeća
unašane su četinjače u šume koje su tada bile vlasništvo grofovije Eltz iz
Vukovara.


Unašanje četinjača nastavljeno je i između dva rata ali znatno manje.
Uglavnom su unašani bijeli i crni bor, donekle ariš i smreka, a pojedinačno
ili u manjim grupama borovac, jela i borovica (Juniperus viriginiana).


Manje ili veće grupice stabala nalaze se i sada iz log doba u gotovo
svim šumama, a najviše u šumi Jelaš-Panjik i Đergaj. Stabla bijelog i crnog
bora postigla su znatne dimenzije iako im zbog rijetkog sklopa kvaliteta
nije naročita.


Za porijeklo unešenih četinjača nema podataka, ali se s pravom smatra
da su donesene vjerojatno s područja Alpa (Slovenija-Austrija). To se prije
svega odnosi na borove i ariš.


* Boro Jureša, dipl. inž., Uprava šuma Vinkovci, j . p. »Hrvatske šume«.