DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Tablica 3. 1 ha — starost 25 godina Sadašnji s stanje — 1990. g-Izv. ] prored. Sveukupno Broj Broj Vrsta drveća Pr. Vi-TemeljDrvna Tekući Pro. Drvna proizve stasta pr. sina nica masa prir. pr. masa deno bala 2 3 3 3 bala 3 cm m mmmmm m kom kom ariš 210 26,3 19,7 11,41 102,29 7,79 6,18 164 52,20 154,49 bijeli bor 255 16,1 13,2 5,17 29,34 1,44 1,17 29,34 borovac 157 22,8 14,8 6,43 41,87 1,44 1,83 35 4,00 45,87 popunjav. 109 6,9 9,0 0,42 1,91 0,36 0,08 1,91 Ukupno 731 21,2 16,0 23,43 175,41 11,03 9,26 199 56,20 231,61 Opaska: sred. prsni promjer i visina su obračunati bez popunjavanja. Prsni promjeri mjereni su milimetarskom klupom, a visine Blume-Leiss- ovim viisinomjerom. DISKUSIJA I ZAKLJUČCI Dosadašnji rezultati proizvodnje četinjača su zadovoljavajući, a mogli su biti i bolji da su omjeri vrsta bili drugačiji i raspored sadnje na terenu povoljniji. Zelene duglazije i ariš su po rezultatima u proizvodnji daleko najbolji i vjerojatno u međusobnoj kombinaciji bi dali veoma visoke prinose. Zbog relativno rijetkog sklopa u prvih 10-ak godina na deblovini ima mnogo urasMh grana koje nakon sklapanja krošanja odumiru, ali dugo ostaju na deblovini. Da bi se poboljšala kvaliteta deblovine do 5 metara visine se obavlja orezivanje grana na unaprijed obilježenih ili odabranih 400 stabala po hektaru, s kojima će se gospodariti do kraja ophodnje. Ophodnja za četinjače određena je na 60 godina. Smreka zaostaje u prirastu za duglazijom i arišem, međutim u gustom sklopu (Jelaš) prirast je visok, ali su dimenzije stabala slabe, pa bi i ophodnja morala biti visoka da bi se proizvela vrijednija drvna masa. Smreka na ovom području ne može biti dugog vijeka, što potvrđuju i manje grupe na području Šumarije Vukovar, koje su se sušile u dobi od 70-ak godina. Smrekovo drvo je veoma traženo kao sitno tehničko drvo, odnosno tanja oblovina što bi se moglo postići do pedesetak godina. Bijela bor je veoma granat s mnogo debelih prostranih grana, a u mlađoj dobi i zbog čestog napada borovog savijača. Mnoga stabla su rašljava ili u vršici gnijezdasto formirana. Gustoća sadnje koju smo koristili nije dovoljna za povoljniji dzgled deblovine. Nakon desetak ili petnaestak godina kad kulture dođu u gušći sklop formira se izraziti vršni izbojak i grane počnu odumirati, ali veoma dugo ostaju na deblovini. Za borovac je uglavnom već sve rečeno ranije Debljinski i visinski prirast je prilično visok dok su stabla zdrava, ali je obolijevanje i odumiranje sve češće i jače. U proredama se zato sve više računa na njega. |