DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 73     <-- 73 -->        PDF

PREGLEDNI ČLANCI — REVIEWS
UDK 630*95 Sum. list CXV (1991) 509


VISOKA TEHNOLOGIJA U INVENTURI ŠUMA
HIGH-TECH IN FOREST INVENTORY


Zvonimir KALAFADŽIC & Vladimir KUŠAN


SAŽETAK: U članku iznosi se položaj inventure šuma kao
posebne discipline u šumarskim znanostima (SI. 1), te tehnološki,
matematički i biometrički aspekti inventure šuma. Podaci koji
se skupljaju pri kompleksnim inventurama šuma dani su u Tab.


1. Navedeni su novi pravci razvitka u tehnologiji i metodama inventure
šuma u svijetu. To je razvitak osobito na području digitalne
kartografije, formiranje geografskog informacijskog sustava
(GIS) za potrebe šumarstva, integracija zrakoplovnih i satelitskih
snimki u GIS, primjena zrakoplovnih i satelitskih snimki
z,a šumarsku tematsku kartografiju, te za određivanje volumena
i oštećenosti šumskih sastojina.
Opisuje se aktualna praksa inventarizacije šuma u Hrvatskoji predlažu se mjere za njezino unapređenje.


Ključne riječi: inventura šuma, digitalna kartografija,
GIS, daljinska istraživanja.


1. UVOD — INTRODUCTION
Htjeli mi to priznati ili ne, svakodnevna djelatnost šumarskog inženjera
predstavlja manipulaciju s prirodnim okolišem. Glavni cilj njegovih nastojanja
je pronalazak optimalne šumske biotehnike, a da se kod toga ne naruše
prirodni uvjeti proizvodnje, nego ih se, gledano s ekonomske s Urane,
još i poboljša. Ovu tvrdnju treba nadopuniti u smislu prirodoznanstvenog
pogleda na šumu. Zaštitar prirode neće ni pomišljati da mijenja proizvodne
odnose u prirodnim, npr. vrlo vlažnim šumama, jer bi se time promijenilo
njihovo prirodno obilježje. Šumaru praktičaru pak nije daleka pomisao
da određenim hidrotehničkim melioracijama »poboljša« proizvodne odnose
u smislu povećanja drvne zalihe vrijednijih vrsta drveća. Prvi će nastojati
zadržati iste uvjete bez obzira na ekonomiku, drugi će ih mijenjati
iz ekonomskih razloga. Kod toga treba naglasiti da su dosadašnja iskustva
pokazala da nije uputno previše mijenjati prirodne uvjete, jer su se gledano
na duži rok, optimalni rezultati postizavali u šumama kojima je gospodareno
u uvjetima sličnim prirodnima.


* Zvonimir Kalafadđić, dipl. inž., Mr. Vladimir Kušan, dipl. in/, šumarski
fakultet, Zagreb