DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 76     <-- 76 -->        PDF

ino smatrati »čistom« znanošću, a šumarsku biometriku osnovom koja služi
svim šumarskim disciplinama, inventura šuma je tipična inženjerska
znanost koja nastoji pronaći teoretski utemeljen, a praktično najdjelotvorniji
i najekonomičniji način inventarizacije šuma.


Praksu i službene propise za provođenje inventarizacije šuma treba
stalno modernizirati dovodeći ih na aktualnu razinu znanosti i tehnike. Moostala
područja znanosti daje Slika 1. Sve discipline koje primjenjujemo
nomičnija nego podaci dobiveni inventarizacijom postaju sveobuhvatniji,
vjerodostojniji i točniji. Često se novim postupcima dobivaju informacije,
koje nam dosadašnjim načinima prikupljanja podataka nisu uopće bile dostupne
(K ä n d 1 e r 1986, Ryan 1987, S a der 1987, Ben ko 1990).


Inventure se ne bi smjele ograničiti samo na informacije o drvnoj zalihi
i površinama. Sveobuhvatnim inventurama dobivamo neophodne informacije
za vođenje cijelog šumskog gospodarstva, npr. za provođenje silvikulüurnih
mjera, za poboljšanje infrastrukture i uvjeta za iskorišćivanje
šuma, te osobito podatke o zdravstvenom stanju inventariziranih sastojina.


Zbog velike količine različitih podataka dobivenih tako zamišljenom
inventarizacijom, za kvalitetno planiranje i odnošenje odluka o vođenju
šumskog gospodarstva i šumarske politike, neophodno je uspostaviti informacijski
sustav šumarstva.


3. ASPEKTI INVENTARIZACIJE ŠUMA —
ASPECTS OF FOREST INVENTORY
Inventure šuma možemo promatrati s informacijskog, biometrijskog i
dcndometrijskog, prirasno-prihodnog i tehničkog aspekta. One daju informacije
na osnovi mjerenja i opažanja u šumi, te naknadne obrade prikupljenih
podataka. Proces prikupljanja podataka je opterećen mnogim poteškoćama
radi velikih površina šuma, dugog proizvodnog razdoblja i velikog
broja mjerenih veličina. Kratak pregled najvažnijih informacija koje daju
inventure šuma prikazan je u Tablici 1. Osiguranje odgovarajuće kvalitete
informacija, osobito radi uklanjanja svih mogućih sistematskih pogreški, povezano
je s razmjerno velikim troškovima. Kod toga problem možemo promatrati
s dva gledišta: (l) informacije uz prethodno određenu dozvoljenu
pogrešku želimo ustanoviti uz najmanje moguće troškove ili (2) uz neka
ograničena, novčana sredstva želimo dobiti informacije što je moguće točnije.
Prema našem mišljenju, treba voditi računa o tome da inventura šuma
bude sveobuhvatna, pouzdana i ekonomična.


U inventuri šuma matematičko-statistički, odnosno biometrijski aspekt
ima posebno značenje, jer se racionalno pridobivanje podataka temelji na
najnovijim saznanjima o uzimanju uzoraka, regresijskoj analizi, varijacionoj
statistici i teoriji pogrešaka (Pranji ć 1987). Kod toga su važni i načini
dendometrijske izmjere potrebnih veličina, jer nema smisla statistički
baratiti s podacima sumnjive točnosti. Interesantno je da za veće populacije
dobro postavljene statističke metode, na osnovi uzoraka, daju bolje
rezultate nego potpuna izmjera. Zato bi pravilnicima za inventarizaciju
šuma trebalo propisivati samo kolika mora biti točnost i preciznost pođa-
Uaka, a izvođačima bi trebalo ostaviti slobodu izbora postupka koji propi


512