DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 76 <-- 76 --> PDF |
ino smatrati »čistom« znanošću, a šumarsku biometriku osnovom koja služi svim šumarskim disciplinama, inventura šuma je tipična inženjerska znanost koja nastoji pronaći teoretski utemeljen, a praktično najdjelotvorniji i najekonomičniji način inventarizacije šuma. Praksu i službene propise za provođenje inventarizacije šuma treba stalno modernizirati dovodeći ih na aktualnu razinu znanosti i tehnike. Moostala područja znanosti daje Slika 1. Sve discipline koje primjenjujemo nomičnija nego podaci dobiveni inventarizacijom postaju sveobuhvatniji, vjerodostojniji i točniji. Često se novim postupcima dobivaju informacije, koje nam dosadašnjim načinima prikupljanja podataka nisu uopće bile dostupne (K ä n d 1 e r 1986, Ryan 1987, S a der 1987, Ben ko 1990). Inventure se ne bi smjele ograničiti samo na informacije o drvnoj zalihi i površinama. Sveobuhvatnim inventurama dobivamo neophodne informacije za vođenje cijelog šumskog gospodarstva, npr. za provođenje silvikulüurnih mjera, za poboljšanje infrastrukture i uvjeta za iskorišćivanje šuma, te osobito podatke o zdravstvenom stanju inventariziranih sastojina. Zbog velike količine različitih podataka dobivenih tako zamišljenom inventarizacijom, za kvalitetno planiranje i odnošenje odluka o vođenju šumskog gospodarstva i šumarske politike, neophodno je uspostaviti informacijski sustav šumarstva. 3. ASPEKTI INVENTARIZACIJE ŠUMA — ASPECTS OF FOREST INVENTORY Inventure šuma možemo promatrati s informacijskog, biometrijskog i dcndometrijskog, prirasno-prihodnog i tehničkog aspekta. One daju informacije na osnovi mjerenja i opažanja u šumi, te naknadne obrade prikupljenih podataka. Proces prikupljanja podataka je opterećen mnogim poteškoćama radi velikih površina šuma, dugog proizvodnog razdoblja i velikog broja mjerenih veličina. Kratak pregled najvažnijih informacija koje daju inventure šuma prikazan je u Tablici 1. Osiguranje odgovarajuće kvalitete informacija, osobito radi uklanjanja svih mogućih sistematskih pogreški, povezano je s razmjerno velikim troškovima. Kod toga problem možemo promatrati s dva gledišta: (l) informacije uz prethodno određenu dozvoljenu pogrešku želimo ustanoviti uz najmanje moguće troškove ili (2) uz neka ograničena, novčana sredstva želimo dobiti informacije što je moguće točnije. Prema našem mišljenju, treba voditi računa o tome da inventura šuma bude sveobuhvatna, pouzdana i ekonomična. U inventuri šuma matematičko-statistički, odnosno biometrijski aspekt ima posebno značenje, jer se racionalno pridobivanje podataka temelji na najnovijim saznanjima o uzimanju uzoraka, regresijskoj analizi, varijacionoj statistici i teoriji pogrešaka (Pranji ć 1987). Kod toga su važni i načini dendometrijske izmjere potrebnih veličina, jer nema smisla statistički baratiti s podacima sumnjive točnosti. Interesantno je da za veće populacije dobro postavljene statističke metode, na osnovi uzoraka, daju bolje rezultate nego potpuna izmjera. Zato bi pravilnicima za inventarizaciju šuma trebalo propisivati samo kolika mora biti točnost i preciznost pođa- Uaka, a izvođačima bi trebalo ostaviti slobodu izbora postupka koji propi 512 |