DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 81 <-- 81 --> PDF |
borala za gospodarske jedinice u redovitom uređivanju šuma. Izmjera se vrši prema propisima Pravilnika za uređivanje šuma, koji su se novelirali od slučaja do slučaja. Kako prikupljanje podataka zaokuplja veliki dio radnog vremena uređivača, često se u praksi inventarizacija poistovjećuje s uređivanjem šuma, što ne odgovara stvarnosti, jer se uređivanje šuma, kao i druge šumarske djelatnosti, služe podacima koji se prikupljaju inventarizacijom. Podaci za šumsko-gospodarska područja, te za ostale više organizacijske jedinice većinom su zbrojeni podaci iz uređajnih elaborata. Ne organiziraju se periodične nacionalne inventure šumskog bogatstva, kako je to uobičajeno u praksi mnogih zemalja (Stellingwer f 1986). Kartografske podloge, kao bilan izvor prostornih informacija o šumama, su u pojedinim dijelovima zemlje različite kvalitete i točnosti. Tamo gdje im je temelj nova Osnovna Državna Karta (ODK) 1:5 000, odnosno njeno umanjenje na 1:10 000, kvaliteta i točnost zadovoljavaju. To se ne bi moglo reći za one šumsko-gospodarske karte nastale davno, negdje prije 100 godina, pantografiranjem planova starog katastra 1:2 880 s promjenama unešenim s točnošću često ovisnom o savjesti i stručnosti taksatora. Promjene se ustanovljavaju gotovo uvijek busolnom izmjerom, keja je u raznim područjima razne točnosti i načina mjerenja, od busolnih vlakova ručnom busolom i koracima, geodetskog stola, do busolne tahimetrije. Promjene se kartiraju grafički, ali i računanjem koordinata (S e g e d i 1980) O digitalnoj kartografiji nema ni spomena. Karte se crtaju na paus papiru te su podložne velikom usuh.u i kao takve nisu pogodne za mjerne i projektanske radove. Drvna zaliha srednjodobnih i zrelih sastojina ustanovljava se isključivo terest´rički, potpunom klupažom ili primjernim površinama, propisanog intenziteta, a u mlađim sastojinama i u privatnim šumama pomoću prirasno- prihodnih tablica ili okularnom procjenom. Nisu propisane točnosti ustanovljenih volumena drva, ne primjenjuju se djelotvorne statističke metode (Pranji ć 1987). Izrada opisnog i tabelarnog dijela inventurnih elaborata je kompjuterizirana, ali nažalost nije i standardizirana, tako da pojedine regije imaju različite šifrarnike i programsku podršku, te podaci nisu kompatibilni. Iako na razini zemlje postoji projekt GIZIS (Geografski i zemljišni informacijski sustav) na njegovoj uspostavi u šumarstvu, tj. integraciji relacijskih baza podataka (tabelarni i opisni dio inventarizacije) i kartografskih podloga, nije u praksi učinjeno gotovo ništa. U okviru inventarizacije za potrebe uređivanja šuma ne ustanovljava se oštećenost sastojina. Stanje oštećenosti po vrstama drveća i za pojedine regije određuje se u okviru posebnog projekta (P r p i ć et al. 1991) terestičkim opažanjima, metodologijom Europske ekonomske zajednice. Na dosta velikim površinama šuma, uz novčanu pomoć šumarske prakse, primijenjena je inventarizacija oštećenosti šuma pomoću infraervenih kolornih (ICK) aerosnimki (Kalafadžić & Kušan 1990, Kalafadžić et al. 1989 i 1990). U Hrvatskoj se snimke snimljene iz umjetnih zemljinih satelita ne primjenjuju za dobivanje informacija o šumskom pokrovu. |