DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 85 <-- 85 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS UDK 630*431 (497.13 - Jadransko područje) Šum. list CXV (1991) 521 ŠUMSKI POŽARI I VREMENSKE PRILIKE NA JADRANU U 1989. I 1990. GODINI Tomislav DIMITROV i Vesna JURČEC* SAŽETAK: Glavna karakteristika vremenskih prilika na Jadranu u godinama 1989. i 1990. su duga sušna razdoblja u zimskom periodu. U 1990. se to sušno razdoblje produžilo i na proljeće i ljeto, koje je bilo mnogo toplije od ljeta 1989. Dugo sušno razdoblje koje je počelo potkraj pretprošle1989. a nastavilo se i u prošloj godini, uzrokovalo je u siječnjui veljači velik broj šumskih požara, kojih je bilo i po desetak u jednom danu i to uglavnom u kontinentnom dijelu R. Hrvatske. To su bila područja Gorskog kotara, Korduna, Banije i Like, s ukupno cea 3.000 ha spaljene površine. Sinoptičke situacije su ukazivale na izrazitu ciklonalnu aktivnost nad Atlantikom i sjevernom Evropom u obje zimske sezone s visokim tlakom nad srednjom Evropom. Ljeti 1990. narušena je zonalna cirkulacija, normalna za tu sezonu nad srednjomEvropom, i zamijenila su je meridionalna strujanja zraka, kojanisu dozvolila vlažnim zračnim masama s Atlantika prodor u naše područje. Frontalni sistemi koji su zahvatili Jadran sa sjevera pojavili su se kao »suhe fronte« i ponekad su prekinuledulja sušna razdoblja, ali s malim dnevnim količinama oborina. Takva suhoća s visokim temperaturama i povremenim pojačanim vjetrom bili su glavni uzročnici intenzivnim šumskim požarima uzduž Jadrana u 1990. godini. 1. UVOD Izvanredna situacija 1989. u odnosu na šumske požare, bila je u tome da se većina požara pojavila u zimskim mjesecima, siječnju i veljači, a jedan požar na području Rijeke izbio je u prosincu 1989. Za razliku od prijašnjih godina ljetni šumski požari bili su rijetki, zabilježeni su na srednjem Jadranu i većinom krajem kolovoza koji je u to doba bio jače vjetrovit. Sinoptička situacija pokazuje da je suša bila početkom godine vrlo velikih razmjera i u svezi s prostranom anticiklonom u južnoj Evropi, a ciklonalnim područjem na sjevernom Atlantiku i nad sjevernom Evropom. * Tomislav Dimitrov, dipl. inž. RHMZ Republike Hrvatske, Zagreb. Dr. Vesna Jurčec, Zagreb, Kralja Držislava 31. |