DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1992 str. 106     <-- 106 -->        PDF

je gotovo stogodišnji rad organizacije za
uređenje i održavanje zelenila u gradu,
a kao predavači sudjelovali su i Prof. dr.


B. Prpi ć (Propadanja šuma — prijetnja
XXI. stoljeću) te Dr Ž. Borzan
(Rasadnička proizvodnja — temelj hortikulturne
djelatnosti). Registrirajući još
nekrolog D. Grgurevića: PETAR
MATKOVIC (1913—1988) uz prilog potpune
njegove bibliografije naglašavamo da
se nalazi još niz dužih ili kraćih članaka,
koji mogu, pa i trebaju, zainteresirati
i šumara, koji je nerijetko pozvan i na
rješavanje hortikulturnog uređenja prostora.
Časopis »Hortikultura« zapravo
trebala bi se naći bar u svakoj šumariji
što bi bio i materijalni doprinos za njezino
redovito izlaženje.
ŠUMARSTVO I PRERADA
DRVETA
XLIV (1990)


U 1990. godini časopis ŠUMARSTVO
I PRERADA DRVETA, kojeg izdaje SIT
šumarstva i industrije za preradu drveta
Bosne i Hercegovine, izašao je u
svega dva sveska s ukupno 220 stranica.
Razlog je, kako čitamo u Zapisniku V.
sjednice Predsjedništva SIT ŠID Bosne
i Hercegovine »zbog poznatih teškoća u
šumskoj privredi, drvnoj industriji i


društvu« (str. 66.).


Prvi svezak, uz ostalo sadrži:


Kapetanovi ć, prof. dr. Slobodan:
Uputstvo za izradu uređaja za parnu
destilaciju eteričnih ulja.


Kraljić , prof. dr. Branko: Točnije utvrđivanje
ključeva za raspoređivanje
troškova ishrane na grla divljači (Metodološka
studija — primjer jelena


lopatara),


K a u z 1 a r i ć, dr. Kazimir i Kružić,
Neda: Strategija razvoja i poremećaji
u šumskom ekosistemu,


M a r k o v i ć, Desanka i sur.: Štetno djelovanje
aerozagađenja na biljni svijet,
Alikalfić, Prof. F.: Uz životni jubilej
profesora H. Leibundguta,
S a 1 a t i ć, S.: Organizacija OOUR šumarstvo
Mostar u skladu sa Zakonom


o šumama, i
Drugi svezak, uz ostalo, sadrži:


Pintarić , Prof. dr. K.: Proučavanje
IUFRO-DUGLAZIJA različitih provenijencija
na dvije ogledne plohe u SR
Bosni i Hercegovini,


Ć e m a 1 o v i ć, M.: Sciridium (coryneum)
cardinale (Wag.) Sutton et Gibson


— biljno oboljenje na običnom čempresu,
prouzrokovalo je sušenje stabala
u Hercegovini,
Golubović , dr. U.: Nekoliko zanimljivih
šumarsko-ekonomskih podataka o
sušenju jele u Gorskom kotaru,


Maun a ga, Z.: Debljinski prirast duž
debla stabala crnog bora u jednodobnim
sastojinama na području Hercegovine,


B o j č e t i ć, K.: Zanemarene obaveze potpisnica
Društvenog dogovora za pošumljavanje
degradiranih i izdanačkih
šuma i goleti, i


B i š č e v i ć, A.: Hipoteze o nestajanju
šuma u Evropi zbog antropogenih uzroka
(pri´jeovd iz časopisa Sylwan Nr.
10/1988).


Nekoliko napomena uz neke članke.


U članku S. Saletića zanimljivi su
podaci o razlici površine i mase u društvenim
šumama Bosne i Hercegovine ili
naoko 80% sveukupne šumske površine.
Dok je površina društvenih, a to znači
državnih šuma do 1945. godine, 1905. godine
iznosila, zaokruženo, 1,998.000 ha
1987. iznosila je 1,795.199 ha ili za 202.00
ha manje. Prema statistici objavljenoj
1938. godine površina državnih šuma iznosila
je 1,830.000 ha, dakle cea 34 000 ha
više. Razlike za poslijeratno razdoblje




ŠUMARSKI LIST 1-2/1992 str. 107     <-- 107 -->        PDF

(od 1945. godine) spram prethodno iskazanih
površina dijelom su bez sumnje posljedica
i točnijeg utvrđivanja površina
nego je to bilo u prethodnom razdoblju.
Površine šuma smanjile se zbog uzurpiranja
zemljišta, pa i šuma — »krčevine
« kako je te površine nazvao narod,
ali i legalnim smanjenjem državnog posjeda,
u Posavlju zbog kolonizacije prije,
a i poslije prvog svjetskog rata, a u
istočnoj Hercegovini, današnjoj općini
Trebinje, i kao posljedica diobe državnog
posjeda seljacima u cilju boljeg čuvanja
šuma, točnije šikara. To nam kazuje
i Statistika šuma za 1938. godinu
prema kojoj je u posavskim ondašnjim
kotarevima šumovitost bila ispod trideset
posto prema npr. 66% u kotaru Čajniče
ili 70% u kotaru Fojnica. Ozbiljnija
je situacija s drvnim fondom, koji je iznosio
u godinama 1905´1948/1987. u jelovim
šumama na flišu 980/440/260 m3 po
ha, u šumama crnog bora 610/346/196 m3
po ha, a bukovih šuma 605/403 ´230 m3 pa
ha. Najteže je stanje s crnoborovim šumama,
jer kada se posijeku i zadnja


stabla koja su rasla još za »turskog vakta
«, teško da će se proizvoditi kvalitet
»bosanske crnoborovine«, jer on zahtijeva
ophodnju od cea 150 godina*.


Članak dr. Uroša Golubovića zapravo
je prethodno saopćenje o rezultatima
istraživanja utjecaja sušenja jelovih
stabala na vrijednost drvne mase
i pilanskim proizvodima, ipak ovdje navodimo
te rezultate. U sastojini zahvaćenoj
sušenjem stabala prirast je za
15,4% manji, a pilanske oblovine moglo
se izrađivati za 20% manje nego u zdravoj
(razlika se uz gubitke zbog natrulosti
ili prozuklosti iskoristila kao celulozno
drvo); negativan utjecaj sušenja
odrazio se i u manjoj vrijednosti piljene
građe, koja je za 10% manja nego iz
zdrave sastojine (manje ČPČ i I klase
piljene građe).


Već sam imao prilike konstatirati necitiranja
pokojeg rada objavljenog u
Šumarskom listu (što upućuje, da ga do


tični autor nije ni čitao iako je šumar).
Tako ni dr. Muhamed Ćemalović u
Literaturi s osam jedinica ne spominje
članak Prof. dr. J. K i š p a t i ć a i sur.
»Opasna bolest čempresa u Dalmaciji«
(Šum. list br. 4—6/1979.) a ta »opasna bolest
« je Sceridium (coryneum) cardinale
(Wag.) Sutton et Gipson, koji naziv Kišpatić
navodi kao novi prema starijem
Coryneum cardinale Wag.


U članku »Gospodarenje sa šumama
u Jugoslaviji do 1945. godine nije bilo
stihijsko« (Šum. list br. 6—8/1990) najavio
sam (na str. 311.), da ću »kao prilog
građi za povijest šumarstva« priopćiti
primjerak izračunavanja šumske takse
(cijene drva na panju). Kako sam raspolagao
s primjerkom takve kalkulacije za
određivanje šumske takse po jednog ugovora
na osnovu Zakona o zaštiti domaće
drvne industrije s područja Šumske
uprave u Čajniču, to je kalkulacija
objavljena u časopisu »Šumarstvo i prerada
drveta« (br. 7—12/1990) pod naslovom
»Izračunavanje prodajne cijene drveta
u predratnom razdoblju — staroj
Jugoslaviji« (str. 201—210).


Za izračunavanje šumske takse radio
se zapravo cijeli elaborat koji je sadržavao
historijat, terenski rad, analizu cijena,
račun šumske takse te mišljenje
i prijedlog takse-cijene. Elaborat je rađen
komisijski koju su sačinjavali šef
šumske uprave a iz Direkcije šuma inspekcioni
referent te jedan predstavnik
taksacije. U analizi cijena obuhvaćeni su
svi troškovi, počam od doznake stabala,
sječe, prijevoza (u ovom slučaju vlaka-
koturača-cesta), godišnja tangenta investicionih
troškova, prerade na pilani,
prijevoza piljene građe s pilane na željezničku
stanicu (udaljenost 29 km), troškovi
režije, porezi i prirezi kao i poduzetnička
dobit. Autentičnost svih dijelova
elaborata osiguravao je tekst: »Ovaj
zapisnik sadrži 8 (osam) slobodnih listova
zapisnika ispisanih na jednoj strani
latinicom sa pisaćim strojem marke
»Kappel V. A.« u gustim zbijenim redo


105