DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1992 str. 11 <-- 11 --> PDF |
izvodnjom meda. Isto tako još i danas se u samoborskoj ravnici mogu susresti drvoredi bijelog duda (Morus alba L.) koji se uzgajao radi jestivnih plodova a još više radi listova koji su služili kao hrana gusjenicama dudova prelca (svilene bube). U brdovitom dijelu samoborske općine mogu se razlikovati uglavnom četiri šumske zajednice: — šuma hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum Croaticum Horv.), — šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena (Querco- Castanetum croaticum, Horv.), — šuma hrasta med unca i crnog graba (Querco-Ostryei tum carpinifoliae Horv.) i — bukove šume (Fagelum croaticum Horv.). U sjeverozapadnom dijelu Samoborskog gorja na blagim nagibima, na, neutralnim ili slabo kiselim tlima razvila se miješana šuma hrast a kitnjaka (Quercus petraea) i običnog graba (Carpinus betulus) ili takozvana Querco-Carpinetum croaticum- Horv. Uz kitnjak i grab tu raste gorski javor (Acer pseudoplatanus), lipa (Tilia platypyllos), divlja trešnja (Prunus avium) i druge vrste. U toj šuma vrlo je jako razvijen sloj niskog rašća koji u proljeće prekriva tlo prekrasnim, najraznolikijim cvijećem. Tu se ističe podlesak (Crocus vermis), biskupska kapica (Epimedium alpinum), Salamunov pečat (Polygonotum multiflorum), šumarica (Anemone nemorosa), volunjsko oko (Haequelia epipactis), rani jaglac (Primula vulgaris), modri kukurjek (Helleborus atrorubens), različite broćike (Galium vernum, G. silvaticum), dlakava bekica (Luzula pilosa), šumska sirištara (Genitianaasclepiadea), kopitnjak (Asarum europeum), urodica (Mclampyrum nemorosum), plućnjak (Pulmonaria officinalis i P. azurea). Na južnim i jugozapadnim ekspozicijama samoborskog gorja uglavnom na silikatnoj podlozi, na ilovastim i pjeskovitim tlima bez mnogo vapna raste hrast kitnjak (Quercus petraea L.) u zajednici s pitomim kestenom (Castanca sativa L.). Ovu šumsku zajednicu opisao je I. H o r- v a t pod imenom Querco-Castanelum croaticum Horv. Uz hrast kitnjak i pitomi kesten tu se mogu naći i ove prateće vrste drveća: obična lipa (Tiliasylveslris), breza (Betula verrucosa Ehrh.), brekinja (Sorbus torminalis), mukinja (Sorbus aria), trešnja (Prunus sp.), kruška (Pirus sp.) i ostale vrste. Od prizemnog rašća se najčešće susreću: borovnica (Vaccinium Myrtillus), šumske bekice (Luzula sp.), žutilovaka (Genista germanica i G. tinetoria), runjike (Hieraceum umbellatum, H. mumorum), obična urodica (Mclampyrum vulgatum), brdski grahar (Lathyrus montanus), petolist srčenjak (Potentilla ereeta), bujad (Pleridum aquilinum), pilića (Serratula trinetoria), puzava čestoslavica (Veronica officinalis), vrijes (Caluna vulgaris), vlasak kapičasti (Polytrichum attenautum), bijeli mak (Leucobryum glaucum) i vrlo rijetka malena paprat (Hymenophuyllum tundbridgense) koju je našao Milan Sna p 1897. (Ho rvat , 1942) a koju je kasnije podrobnije opisao — uz Ludović potok — Hir e D. (1903) kao najistočniji nalaz ove atlanske biljke. Na strmim južnim i jugozapadnim obroncima Samoborskog gornja na vapnenačkoj i dolomitnoj podlozi nalazi se šuma hrast a m e d u n c a 9 |