DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 100     <-- 100 -->        PDF

keri često koriste u genetičkim istraživanjima. Elektroforetskim analizama 426
starih stabala i njihovog potomstva (oko 1000 individua) iz prirodne mješovite
sastojine Q. petraea i Q. robur nije utvrđen niti jedan specifičan alel, ali su utvrđene
razlike u frekvenciji alela između ove dvije vrste.


5. PREDICTION OF ACORN CROPS IN THREE SPECIES OF NORTH AMERICAN
OAKS: QUERCVS ALBA, Q. RUBRA AND Q. VELUTINA (Procjena uroda žira kod
sjevernoamerićkih hrastova Q. alba, Q., rubra i Q. velutina). Autori: V. L. SORK
i J. BRAMBLE, St. Louis, Missouri, SAD.
Osam je godina opažan urod žira tri vrste hrasta u srednjeistočnom Missouriju.
Procijenjeni su parametri uroda žira radi utvrđivanja kritičnih unutrašnjih
i vanjskih faktora koji utiču na varijabilnost uroda. Utvrđeno je, da se svaka
vrsta razlikuje u intervalima punog uroda žira, te da je obilje uroda signifikantno
utjecano proljetnim vremenskim uvjetima. Ta dva faktora omogučuju predviđanje
punog uroda žira.


Sekcija 3:: Unutarvrsna varijabilnost hrastova. U okviru ove sekcije bilo je izloženo
15 referata. Moderatori su bili Scott E. SCHLARBAUM, University of Tennessee,
SAD; Ervin DREYER, INRA, Francuska i Gregor AAS, ETH Zentrum,
Zuerich, Švicarska. Navodimo naslove i kratke sadržaje referata:


1. INTER- AND INTRASPECIFIC VARIATION OF GROWTH IN DANISH PROVENANCE
TRIALS WITH OAK (QUERCVS ROBUR AND Q. PETRAEA) (Međuvrsna
i unutarvrsna varijabilnost rasta u danskom pokusu provenijencija s hrastovima
Q. robur i Q. petraea). Autor: J. S. JENSEN, Skovbrynet, Danska.
1990. godine je izmjereno 29 provenijenčnih pokusnih ploha u Danskoj. U
pokusima su i provenijencije iz južne Norveške, sjeverne Njemačke i Nizozemske.
Sjevernoeuropske provenijencije čine nekoliko izrazitih ekotipova i razlikuju se
u vremenu prolistavanja i otpadanja lista, osjetljivosti na mraz, vjetar, produkciju,
morfološka svojstva i dr. Rast nekih provenijencija kitnjaka je izrazito veći
u odnosu na lužnjak, a kitnjak tvori i manje živica. Utvrđena je visoka nasljednost
visina, volumnog prirasta, listanja, tjeranja živica, formiranja osi i naročito pravnosti
debla.


2. GROWTH CHAMBER TRIALS ON FLUSHING AND FROST HARDINESS OF
SESSILE OAK QUERCUS PETRAEA (MATT.) LIEBL. (Pokusi u klimakomorama
s kitnjakom Q. petraea (Matt.) Liebl., s obzirom na prelistavanje i otpornost na
mraz). Autor: K. LIEPE, Grosshansdorf, Njemačka.
Otpornost biljaka na proljetne mrazove od važnosti je radi transporta i sadnje
pojedinih provenijencija u druga geografska ili klimatska područja. U klimakomorama
je u pokusu simuliran kasni proljetni mraz s režimima temperatura od
0° do —13 °C. Testirani su jednogodišnji klijanci deset europskih provenijencija
kitnjaka u različitim fenofazama. Kritična temperatura za biljke nabreklih pupova
je —7 °C, dok je za biljke s neotvorenim ali razvijenim listovima —5°C. Kambij
izbojaka je oštećivan tek na temperaturama ispod —11 °C. Razlike između provenijencija
nisu ustanovljene.


3. FIRST RESULTS OF COMMON OAK (QUERCUS ROBUR L.) PROVENANCE
EXPERIMENT IN CROATIA (Prvi rezultati pokusa provenijencija hrasta lužnjaka
(Q. robur L.) u Hrvatskoj). Autor: J. GRAČAN, Šumarski institut Jastrebarsko,
Hrvatska.
206