DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 101     <-- 101 -->        PDF

Prvi pokus od 16 provenijencija hrasta lužnjaka u Hrvatskoj osnovan je u
rasadniku Šumarskog instituta u proljeće 1986. godine. Terenski pokus s 4 ponavljanja
na dva lokaliteta osnovan je 1988. godine. Nakon 5 godina (1990. godine)
biljke provenijencije »Okučani« bile su najviše (74,44 cm) na lokalitetu Gajno
(Šumarija Jastrebarsko), a na lokalitetu Slavir (Šumarija Otok) najviše su bile
biljke provenijencije »Ključevi« (42,37 cm). Najniže su bile biljke provenijencije
»Dubica« na lokalitetu Gajno (52,16 cm) i na lokalitetu Slavir (35,10 cm). Postotak
preživljavanja se kretao od 33,98% (»Motovunska šuma«) u Slaviru do 98,50",.
(»Gunja«) u Gajnom.


4. PRELIMINARY RESULTS OF THE PROVENANCE EXPERIMENT WITH
POLISH PROVENANCES OF PEDUNCULATE OAK AND SESSILE OAK (Preliminarni
rezultati pokusa poljskih provenijencija hrasta lužnjaka i kitnjaka). Autor:
W. BARZDAJN, Poznan, Poljska.
S obzirom da autori nisu došli, rad nije izlagan.


5. FIRST RESULTS OF THE PROVENANCE VARIATION WITH QUERCUS
PETRAEA (MATT.) LIEBL. IN KORNIK, POLAND (Prvi rezultati varijabilnosti
provenijencija hrasta kitnjaka u Komiku, Poljska). Autor: H. FOBER, Komik,
Poljska.
S obzirom da autor nije došao, rad nije izlagan.


6. PHYSIOLOGIC-BIOCHEMICAL PECULARITIES OF QUERCUS ROBUR FORMS
AND PROVENANCES IN GEOGRAPHICAL CULTURES OF THE USSR (Fiziološko-
biokemijske karakteristike formi i provenijencija hrasta 0. robur u geografskim
kulturama SSSR-a). Autori: L. A. RYAZANTSEVA i A. M. SHUTAIEV, Voronjež,
SSSR.
S obzirom da autori nisu došli, rad nije izlagan.


7. MORPHOLOGICAL VARIABILITY OF OAK STANDS (QUERCUS PETRAEA
AND Q. ROBUR) IN NORTHERN GERMANY (Morfološka varijabilnost sastojina
hrasta kitnjaka i lužnjaka u sjevernoj Njemačkoj). Autor: G. ELSNER, Escherode,
Njemačka.
Oba hrasta, kitnjak i lužnjak imaju svoje prirodno rasprostranjenje u Donjoj
Saksoniji. Zakon o sjemenarstvu dozvoljava u Njemačkoj sakupljanje žira samo
u čistim sastojinama. S obzirom na mogućnost križanja ove dvije vrste, identifikacija
je moguća samo uz pomoć nekoliko morfoloških markera. U Escherodi
(Institutu) je razvijena metoda diskriminacione analize koja omogućava određivanje
sastava vrsta u sastojini, jer su definirani lenotipovi listova vrsta. Ustanovljeno
je da osim čistih i mješovitih sastojina postoje sastojine s intermedijamim
i prijelaznim oblicima.


8. DISTRIBUTION OF OAK SPECIES IN CZECH REPUBLIC (Rasprostranjenje
hrastova u Češkoj) Autor: J. KOBLIZEK, Brno, Češko-Slovačka.
Do 1974. godine, u Češko-Slovačkoj su bile poznate samo 4 vrste hrasta: Q.
cerris, Q. petraea, Q. pubescens i Q. robur. Autor navodi da je u Republici Češkoj
pronašao osim spomenutih još i ove hrastove: Q. dalechampii, Q. polycarpa, Q.
virgiliana i rijetko Q. frainetto.


9. INTRA- AND INTERPOPULATIONAL GENETIC VARIATION IN JUVENILE
POPULATIONS OF QUERCUS PETRAEA AND Q. ROBUR (Unutar i međupopula