DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 103     <-- 103 -->        PDF

nosti između introduciranih i prirodnih populacija Q. rubra). Autori: J. B. DAUBREE
i A. KREMER, INRA, Francuska.


Sjevernoamerički crveni hrast Q. rubra često se koristi za pošumljavanje u
Francuskoj. Sjeme se sabire u kulturama, koje su obično male površinom i
nepoznatog porijekla. Usporedba genetske varijabilnosti kultura i populacija iz
područja prirodnog rasprostranjenja provedena je na bazi alozima i fenoloških
karakteristika. Utvrđeno je da su se introducirane populacije počele genetski razlikovati
od prirodnih.


14. FIRST RESULTS ON THE PROANTHOCYANIC POLYMORPHISM OF QUERCUS
ILEX WITHIN THE FRENCH MEDITERRANEAN REGION (Prvi rezultati polimorfizma
proantocijana vrste Quercus ilex u mediteranskom području Francuske).
Autori: Ph. LEBRETON1, M. BARBERO2 i S. NADER2. Lyon1, Marseille2,
Francuska.
Istraživan je polimorfizam proantocijana u tri populacije iz Languedoc i zapadne
Provence u Francuskoj. Postotak prodelfinidina ostaje konstantan za svako
pojedinačno stablo, neovisno o starosti ili položaju lišća. Taj sadržaj može biti,
međutim, signifikantno različit između stabala u populaciji.


15. PROGENY TRIAL OF QUERCUS ROBUR L. GEOGRAPHIC POPULATIONS IN
DIFFERENT NATURAL ZONES OF THE USSR (Test potomstva geografskih populacija
Q. robur L. u različitim zonama prirodnog rasprostiranja u SSSR-u).
Autor: A. M. SHUTYAEV, Voronjež, SSSR.
S obzirom da autor nije došao, rad nije izlagan.


Sekcija 4: Vegetativno razmnožavanje i metode uzgoja. U ovoj je grupi prijavljeno
13 referata, ali je 10 izloženo, budući da predstavnici SSSR-a nisu doputovali. Moderatori
ove sekcije su bili Daniel K. STRUVE, Ohio State University, SAD i
Wolfgang SPETHMANN, Sveučilište u Hannoveru, Njemačka. Navodimo naslove
i kratke sadržaje predavanja izloženih u ovoj sekciji:


1, INFLUENCE OF FERTILIZED SUBSTRATES ON ROOTING AND GROWTH
OF OAK CUTTINGS (Djelovanje prihranjenog supstrata na zakorjenjivanje i rast
reznica). Autor: W. SPETHMANN, Hannover, Njemačka.


Poznato je da se reznice hrasta teško zakorjenjuju. U 10 posljednjih godina
razvijena je metoda za masovno razmnožavanje hrastova reznicama. Starost majčinskog
stabla, vrijeme uzimanja reznica i zamagljivanje prilikom zakorjenjivanja
su nužni za uspješno zakorjenjivanje reznica. Radi gubitka s malim zakorjenjenim
reznicama kod presadnje u rasadnik, pokušalo se dobiti veće reznice prihranjivanjem
supstrata. Najbolje rezultate, tj. zakorjenjene reznice visoke 30—90 cm
dobilo se primjenom »osmocota« u dozi od 1,5 do 2,5 kg/m3. Takove zakorjenjene
reznice se mogu presaditi direktno u šumu. Preživljavanje i daljnji rast su jednaki
ili bolji nego sadnja biljaka koje su školovane dvije godine u rasadniku.


2. ROOTED CUTTINGS OF PLUS TREE CLONES OF QUERCUS ACUTISSIMA
REJUVENATED THROUGH SERIAL GRAFTING (Zakorjenjivanje reznica klonova
plus stabala Q. acutissima rejuveniliziranih serijskim cijepljenjem). Autori: H. K.
MOON1 i J. S. YI2, Suwon1, Kangweon2, Republika Koreja.
Autori nisu doputovali te rad nije prikazan.


209