DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 104 <-- 104 --> PDF |
3. PRESENT STATUS OF IN VITRO CULTURE OF OAK SPECIES (Sadašnje stanje in vitro kultura hrastova). Autor: A. MEIER-DINKEL, Escherode, Njemačka. U radu je dan kratak pregled literature o in vitro kulturama različitih vrsta hrastova. Regeneracija je biljaka moguća iz postojećih meristema. Objavljeni su prvi rezultati o somatskoj i polenskoj embriogenezi, te vlastiti rezultati na mikropropagaciji Q. robur i Q. petraea. U proljeće 1989. godine je osnovan pokus s 15 klonova. 4. MICROPROPAGATION AND RESTRICTED-GROWTH STORAGE OF ADULT OAK GENOTYPES (Mikropropagacija i čuvanje adultnih genotipova hrasta u uvjetima ograničenog rasta). Autori: K. GEBHARDT, U. FRUCHWACHT-WILMS i H. WEISGERBER, Hann. Muenden, Njemačka. Osnovane su kulture tkiva lužnjaka i kitnjaka iz vršnih izbo jaka starih genotipova. Umnožavanje izbojaka i stanica kalusa na bazi debla bilo je stimulirano po metodi Gresshoffa i Doya, 1972, te Lloyda i McCowna, 1980, s dodatkom 0,2 do 0,5 ppm benziladenina. Iz izbojaka rasječenih u nodalne segmente, novi se izbojci nastavljaju razvijati iz svakog dijela. Umnožavanje i vitalnost izbojaka bila je najbolja iz baze, ako je kalusno tkivo ostalo na bazalnom segmentu. Stvaranje korijena je stimulirano u subkulturama s 1—3 ppm IBA ili uranjanjem u auksin (500ppmIBA, 1 minuta). U radu je opisano uskladištenje u uvjetima ograničenog rasta izbojaka na niskoj temperaturi u trajanju od 20 tjedana. 5. REJUVENATION OF QUEROUS ROBUR (Rejuvenilizacija hrasta lužnjaka). Autori: P, EVERS, E. VERMEER i S. van EEDEN, Wageningen, Nizozemska. Razvijena je efikasna metoda kulture tkiva iz embrija. Za razmnožavanje elitnih genotipova potrebna je rejuvenilizacija tog adultnog stadija. Primjenjeni su razni oblici obrezivanja grana i debla. Testirana su stabla od 8, 65 i 100 godina. Sekcije grana i debla su inkubirane u stakleniku neposredno prije prirodnog listanja. Iz potjeralih izbojaka materijal je u kulturi tkiva imao juvenilnu morfologiju, usporedivu s onom iz embriokultura. Sposobnost zakorjenjivanja regenerata opada sa starošću. 6. ESTABLISHMENT AND MICROPROPAGATION OF QUERCUS PETRAEA (Osnivanje kulture i mikropropagacija kitnjaka). Autori: S. MAC AN t-SAOIR1 i M. KABRIANIS2, Belfast, Sjeverna Irska1, Heraklion, Kreta2. Na materijal iz sastojine hrasta kitnjaka stare 200 godina primijenjene su tri metode: 1. Zatvoreni pupovi, sabrani u ožujku 1991., su sterilizirani i stavljeni u supstrat, pH 5,6 s 2ppmBAP. Od 186 eksplantata s tri stabla, samo su dva preživjela (oba s juvenilne grane istog stabla). 2. Juvenilna grana s lišćem i odrasla grana s jednog stabla su segmentirane. Segmenti su držani u staklenicu pod maglom. Potjerali izbojci su presađeni u kulture. 3. Još na stablu, pupovi su potjerali u plastičnim vrećicama, otvorenima na jednom kraju radi ventilacije. Mjesec dana nakon listanja, izbojci su odrezani i stavljeni u kulturu. Nakon 4 tjedna BAP je opao na 0,2 ppm. Utvrđeno je da se broj izbojaka povećao ako je povećan udio crvenog svjetla u spektru. 7. AXILLARY BUD PROLIFERATION OF TWO NORTH AMERICAN SPECIES, QUERCUS ALBA AND Q. RUBRA (Razmnožavanje dvaju sjevernoameričkih hrastova Q. alba i Q. rubra iz pazušnih pupova). Autori: O. J. SCHWARZ i S. E. SCHLARBAUM, Tennessee, SAD, 210 |