DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 105     <-- 105 -->        PDF

Q. alba i Q. rubra su odabrani kao vrste za dobivanje in vitro regenerata iz
pupova i embrija. Provedeni su mnogi pokusi s različitim supstratima i hormonima.
Najveći broj izboja dobiven je iz vršnih pupova Q. alba i dijelova embrija
Q. rubra uz koncentraciju od 4,44 M benziladenina. Zakorjenjen je jedan mikroizbojak
Q. alba.
8. EMBRYOGENESIS, CRYOPRESERVATION AND PROTOPLAST REGENERATION
IN QUERCUS PETRAEA (MATT.) LIEBL. (Embriogeneza, čuvanje u tekućem
dušiku i regeneracija protoplasta kitnjaka). Autor: J. JORGENSEN, Escherode,
Njemačka.
Iz kalusa su dobiveni androgeni i somatski embriji kultiviranjem prašnica s
polenom u stadiju pojedinačnih jezgara na WPM supstratu s različitim kombinacijama
hormona pri 2000 do 3000 luxa i 28 °C. Na istom su supstratu inducirani
sekundarni embriji s površine zigotnih embrija. Neki embriji dobiveni iz prašnica
bili su androgeni a drugi somatski. Maleni su embriji čuvani u tekućem dušiku i
nakon otopljavanja su se mogli koristiti za kultiviranje u normalnim uvjetima.
Neki su embriji razvijeni u biljke, koje su kasnije presađene u staklenik.


9. RESULTS OF SPECIES HYBRIDIZATION WITH QUERCUS ROBUR L. AND
QUERCUS PETRAEA (MATT.) LIEBL. (Rezultati međuvrsne hibridizacije s lužnjakom
i kitnjakom). Autor: S. STEINHOFF, Escherode, Njemačka.
Stupanj hibridizacije između lužnjaka i kitnjaka ovisi o činjenici da se lužnjak
lakše križa s kitnjakom nego obrnuto, te da individualna inkompatibilnost
priječi polinaciju. Stupanj unutarvrsne oplodnje bio je 21,6% (oprašivanje sa
smjesom polena) i 12,6% (polen s pojedinačnih stabala) za lužnjak i 13,7% (smjesa
polena) i 17,6% (pojedino stablo) za kitnjak. Kod međuvrsne oplodnje bio je
6,5% (smjesa polena) i 11,5% (pojedino stablo) na lužnjaku, a 9,2% (smjesa polena)
i 1,8% (pojedino stablo) na kitnjaku. Postotak oprašivanja se povećao kada su
izabrani klonovi s dobrim prihvaćanjem polena druge vrste, posebno za kombinaciju
Q. petraea x Q. robur (polenom s jednog stabla). Suhi se polen može čuvati
na —18 °C.


10. PHYSIOLOGICAL AND PATHOLOGICAL ASPECT OF LONG-TERM-STORAGE
OF ACORNS (Fiziološki i patološki aspekti uskladištenja žireva na duži rok).
Autori: J. GUTHKE i W. SPETHMANN, Hannover, Njemačka.
Više od 32 mjeseca promatrani su različiti uzorci hrastova žira. Nakon termo
terapije žir je pohranjen na —2 °C s različitim sadržajima C02. Za vrijeme opažanja
opao je sadržaj ugljikohidrata, dok su se sadržaji bjelančevina i masti neznatno
promijenili. Potrošnja rezervi hrane pri klijanju opada s povećanjem perioda
čuvanja. Procesi starenja vjerojatno slabe upotrebljivost rezervne hrane.
Nakon 12 mjeseci čuvanja opaženo je jasno smanjenje klijavosti u kombinaciji s
gljivičnim bolestima pri visokom sadržaju C02,


11. POLYPLOIDY OF QUERCUS ROBUR L. IN THE RSFRS CENTRAL CHERNOZEM
REGION AND BREEDING (Poliploidija Quercus robur L. u području centralnog
černozema SSSR-a i oplemenjivanje). Autor: V. V, IEVLEV, Voronjež, SSSR.
Autor nije došao te referat nije prikazan.


12. CYTOGENETICS OF THE SPONTANEOUS TRIPLOID OF OAK Q. ROBUR L.
(Citogenetika spontanog triploida Q. robur L.). Autori: A. K. BUTORINA, V. V.
IEVLEV i L. S. MURAYA, Voronjež, SSSR.
Autori nisu došli te referat nije prikazan.


211