DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 106     <-- 106 -->        PDF

13. QUERCUS SPECIES BEHAVIOUR TOWARDS NATURAL AND SIMULATED
ABS EXPOSURES (Ponašanje vrsta roda Quercus prema prirodnoj i simuliranoj
izloženosti ABS). Autori: S. MORICCA, E. PAOLETTI i C. COMPARINI, Firenze,
Italija.
Opisani su efekti djelovanja ABS (natrij-dodecilbenzensulfonat), čestice sadržane
u aerosolu primorja, na lišće Q. frainetto Ten., Q. ilex L., Q. pubescens
Willd. i Q. robur L., Utvrđen je različit stupanj podnošljivosti djelovanja posolice
na navedene vrste. Utvrđeno je i da posolica može djelovati negativno na klijavost
polena Q. ilex.


Sekcija 5: Oplemenjivanje hrastova. U ovoj je grupi prijavljeno 18 referata, a
izloženo je 17. Moderatori ove sekcije su bili Mark COGGESHALL, Vallonia State
Nursery, SAD, John Douglas DEANS, Institute of Terestrial Ecology, Midlothian,
Škotska i Eric TEISSIER CROS, INRA, Francuska. Navodimo naslove i kratke
sadržaje predavanja izloženih u ovoj sekciji.


1. PRESENT PROBLEM OF QUERCUS SEED ORCHARD (Problem sjemenskih
plantaža
roda Quercus). Autor: V. ENESCU, Bukurešt, Rumunjska.
Autor je izložio svoje poglede na rad sa sjemenskim plantažama hrastova.


2 ESTABLISHMENT OF CLONAL SEED ORCHARD OF ENGLISH OAK Quercus
robur L. (Osnivanje klonske sjemenske plantaže hrasta lužnjaka). Autor: M. VIDAKOVIĆ,
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, Hrvatska.


Na temelju 11 elemenata je selekcionirano 40 plus stabala. Sa stabala su
sabrane plemke koje su cijepljene 1990. godine. Uspjeh cijepljenja je bio 44"/».
Od sakupljenog žira s plus stabala osnovat će se test potomstva. Osnivanje klonske
sjemenske plantaže dovršit će se 1993. godine.


Autor nije sudjelovao na simpoziju, ali je sažetak referata tiskan u programu.


3. IMPLEMENTATION OF THE GENETIC IMPROVEMENT OF COMMON AND
SESSILE OAK IN FRANCE (Primjena genetskog poboljšanja lužnjaka i kitnjaka
u Francuskoj). Autor: F. FERNANDEZ, Cemagref, Francuska.
Oplemenjivanje lužnjaka i kitnjaka u Francuskoj je na početku. Nakon 1973.
godine su poduzeti prvi koraci primjenom direktive Europske zajednice iz 1966.
godine, kojom se regulira sakupljanje i prodaja žira i sadnica, čije porijeklo mora
biti barem iz izabranih sastojina. Opisom kriterija izbora sastojina i analizom
sjemena u prometu autor je ustanovio da većina sjemena potječe iz izabranih
sjemenskih sastojina.


4. POSSIBLE STATUS OF WOOD QUALITY IN OAK BREEDING PROGRAM
(Mogući status kvalitete drva u programu oplemenjivanja kitnjaka i lužnjaka).
Autor: G. NEPVEU, INRA, Francuska.
Autor je prikazao eksperimentalne rezultate istraživanja vrlo velike fenotipske
varijabilnosti u kvaliteti drva kitnjaka i lužnjaka obzirom na anatomske karakteristike
i tehnološka svojstva. Neki rezultati upućuju autora na zaključak da varijabilnost
drva i hrastova može biti pod genetskom kontrolom.


5. OAK LEAF VARIABILITY, USE OF SELECTED FORMS FOR ARBORICULTURES
AND THEIR MASS PROPAGATION (Varijabilnost lišća hrastova, upotreba
selekcioniranih oblika u arborikulturi i njihovo masovno razmnožavanje). Autor:
Ž. BORZAN, Zagreb, Hrvatska.