DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 107 <-- 107 --> PDF |
Autor je u nekoliko rasadnika u Hrvatskoj selekcionirao veći broj sadnica lužnjaka, koji se ističu varijegiranim lišćem. Takove su sadnice prikladan materijal za daljnja istraživanja nasljeđivanja te osobine. U slučaju trajnog fiksiranja varijegiranosti listova i uspješnog masovnog vegetativnog razmnožavanja takovih genotipova, proizveli bi se klonovi za potrebe arborikulture i urbanog šumarstva. U radu je protumačen citoplazmatski karakter nasljeđivanja varijegiranosti lislova hrasta lužnjaka. Primjenom strojnog cijepljenja različitih kultivara hrasta lužnjaka postignut je uspjeh u cijepljenju od 60%. 6. GENETIC DETERMINANTS OF SHAKE IN OAK (QUERCUS ROBUR L. AND Q. PETRAEA (MATT.) LIEBL.) (Genetičke odrednice zimotrenosti kod lužnjaka i kitnjaka). Autori: R. A. MATHER, P. S. SAVILL i P. J. KANOWSKI, Oxford, Engleska. Predispozicija za zimotrenost lužnjaka i kitnjaka se povećava s povećanjem traheja u ranom drvu. Stoga je potrebno istražiti postojanje genetske kontrole veličine traheja i nekog vanjskog indikatora veličine traheja. Visok stupanj nasljednosti veličine traheja u poljskim pokusima lužnjaka i kitnjaka u Njemačkoj sugerira da selektivno oplemenjivanje radi smanjenja zimotrenosti hrastova može biti uspješno. Ustanovilo se da je vrijeme prolistavanja u korelaciji s veličinom traheja. To može poslužiti za uklanjanje iz sastojine stabala sklonih zimotrenosti već pri prorjedama. 7. BRANCHING IN YOUNG CLONAL OAK (Grananje mladog klonskog hrasta). Autor: R. HARMER, Surrey, Engleska. Istraživan je odnos dužine izbojka, broja pupova i stvaranja grana na stablima, mladim kloniranim hrastovima u kulturi, pod kontroliranim uslovima. 8. CONDITIONS OF THE OAK SELECTION IN POLAND (Uvjeti selekcije hrasta u Poljskoj). Autor: J. SABOR, Krakow, Poljska. Opisani su uvjeti individualne i masovne selekcije hrasta u Poljskoj. Procjenjena je veličina i potencijalna baza sastojina autohtonih i introduciranih vrsta hrasta. 9. ON THE INFLUENCE OF SILVICULTURE AND SOIL ON OAK WOOD COLOUR. REFLECTION ABOUT GENETIC DETERMINATION OF OAK WOOD COLOUR (O utjecaju uzgojnih mjera i tla na boju drva hrasta. Razmišljanje o genetskim odrednicama boje drva hrasta). Autori: J. KLUMPERS1 i G. JANIN2, ENGREF1, INRA2, Francuska. Istraživana je prirodna boja drva oko 200 stabala hrasta kitnjaka i lužnjaka. Boja je određivana spektrokolorimetrom. Starost stabla je najvažniji faktor koji utječe na boju drva. Drvo mlađih stabala je svjetlije (žuče) boje. Količina raspoložive vode je glavni faktor tla koji utječe na boju drva. Obojena srž se počinje razvijati u starosti od 20 godina. 10. THE SELECTION OF SUPERIOR TREES IN NATURAL STANDS OF QUERCUS SUBER L. (Selekcija superiornih stabala u prirodnim sastojinama hrasta plutnjaka). Autor: J. L. GARCIA-VALDECANTOS, Madrid, Španjolska. Terenski radovi na selekciji superiornih stabala hrasta plutnjaka u cilju proizvodnje pluta rađeni su u prirodnim sastojinama hrasta plutnjaka na površini od 16.000 ha, od čega je 8.000 ha čistih sastojina. S obzirom da se otkoravanje radi svake devete godine, godišnje je odabirana površina od oko 800—900 ha, na |