DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 109 <-- 109 --> PDF |
Za pošumljavanje crvenim hrastom u Quebecu nema registriranih sjemenskih sastojina. Sjemenske zone su ograničene eko-regionalno, a u pojedinim zonama je slaba kvaliteta prirodnih sastojina. Stoga su osnovani testovi provenijencija i testovi potomstva radi identifikacije genetski superiornog materijala u svakoj zoni. Za duži program oplemenjivanja, osnovat će se populacija izabranih klonova, kojima će se gospodariti kao slobodno oprašenim sublinijama. Kriteriji selekcije su: pravnost, kvalitet furnira i pilanske oblovine, te karakteristike rasta. Reznicama će se razmnažati izabrani klonovi i potomstva, da bi se selekcionirani materijal koristio što prije za praktične potrebe. 17. GROWTH TRENDS IN A WHITE OAK, QUERCUS ALBA, OPEN — POLLINATED PROGENY TEST (Trendovi rasta bijelog hrasta Quercus alba, test potomstva dobivenog slobodnim oprašivanjem). Autor: S. E. SCHLARBAUM, Knoxville, Tennessee, SAD. Ponovljena je statistička analiza izmjera testa slobodno oprašenog potomstva Q. alba. Test je osnovan u zapadnom i istočnom dijelu doline Tennessee. Analiza najboljeg objektivnog linearnog predviđanja srednjih vrijednosti (BLUP) provedena je za visine 1969., 1974., 1978. i 1988,, a za promjere 1988. godine. Poredak srednjih vrijednosti za visine 1974. godine pokazuje geografski trend varijabilnosti visina. Potomstva iz zapadnog područja Tennesseeja rastu brže od onog iz istočnog. Taj se trend visinskog rasta nastavio 1988. Koeficijent korelacije za visine 1969. nije visok u odnosu na visine 1988., dok je koeficijent korelacije visina iz 1974. u odnosu na visine i promjere iz 1988. visok (0,79, odnosno 0,78). 18. VARIATION IN 15 YEARS — OLD QUERCUS ROBUR L AND QUERCUS ALBA L. HEARTWOOD COLOR AND SPECIFIC GRAVITY (Varijabilnost boje srži i specifične težine drva u 15 godišnjoj sastojini Quercus robur i Q. alba). Autori: G. RINK i F. D. Mac BRIDE, Carbondale, Illinois, SAD. Sakupljeni su uzorci drva petnaestogodišnjih stabala iz testa potomstva Q. robur i Q alba radi preliminarnih proučavanja varijabilnosti boje srži i specifične težine. Prosječna specifična težina srži bila je veća od bijeli u obje vrste i to 0,55 prema 0,51 u Q. robur, odnosno 0,57 prema 0,54 u Q. alba. Nasljednost specifične težine drva bijeli i srži je velika za obje vrste (h2>0,60). Boja srži bila je različitija unutar vrste nego između vrsta, ali se nije moglo ustanoviti da je boja srži genetski kontrolirana. Tijekom rada Simpozija formirano je 10 radnih grupa s oko 8 članova po grupi. Radne su grupe razmotrile četiri vrlo važne teme: 1. Da li neke hrastove obrađivati kao vrste ili kao kompleks vrsta? Pod ovom je temom raspravljano pitanje, zapravo dilema: Što bi bilo da botaničari nisu razdvojili hrast kitnjak i lužnjak u dvije zasebne vrste? Kakav bi to značaj imalo za uzgoj, ekonomsku važnost ovih vrsta i metode istraživanja? 2. Populaciona genetika i njena uloga u uzgoju hrastovih sastojina! 3. Konzervacija genetskih resursa hrastova i potreba za zajedničkom strategijom njihovog očuvanja! 4. Da li je oplemenjivanje hrastova uopće realan zadatak? Rasprava i zaključci po ovim temama biti će objavljeni u knjizi referata. 215 |