DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 110 <-- 110 --> PDF |
Terenska ekskurzija Terenska ekskurzija je održana trećeg dana rada Simpozija (4. rujna 1991), na području južnog i sjevernog dijela doline rijeke Loire. Tom su prilikom pokazane prirodne sastojine i kulture različitih vrsta domaćih (Q. 1. Kultura crvenog hrasta. U Francusku je uneseno nekoliko vrsta hrastova (Q. rubra, Q. coccinea i Q. palustris). Najzastupljeniji je crveni hrast. U Francuskoj već ima između 4.000 i 6.000 ha kultura ove vrste, starijih od 20 godina. U rasadnicima se proizvodi oko 5 miliona sadnica ove vrste za podizanje novih kultura. Vidjeli smo kulturu staru 46 godina, zasađenu pored sastojine hrasta lužnjaka iste starosti. Izmjere na plohama (u starosti od 38 godina) su dale slijedeće podatke: Q. rubra Q. robur Broj stabala po hektaruSrednji promjer (cm) Temeljnica (m2) Prosječni prirast temeljnice (m2 godišnje) 1691 12,5 25,9 1,3 1058 15,0 17,6 0,4 2. Oštećenja od mraza u sastojlnama lužnjaka i kitnjaka. (J siječnju 1985. zbog neuobičajeno niskih temperatura, nastale su velike štete od mraza u većini hrastovih sastojina. Analiziran je uzorak od 2550 stabala na površini od 600 ha (1261 stablo kitnjaka, 1189 stabala lužnjaka i 100 nedeterminiranih stabala hrasta). Među njima je 715 stabala (28%) pokazalo oštećenja od mraza. Ustanovljeno je da su lužnjak i kitnjak podjednako osjetljivi na mraz, ali su se pukotine na kit- n jaku javljale na visini od 1,85, a na lužnjaku na visini od 1,35 m. Prostorni raspored pukotina nastalih od mraza, mogao se djelomično objasniti regionalnom razinom plodnosti tla. Štete su bile znatne na ekstremno ispranim tlima i češće na kiselim i hidromorfnim tlima u odnosu na neutralna i srednjevlažna tla. Veće su štete bile na pjeskovitom nego na glinastom tlu. Lokalno promatrano, viša razina podzemne vode je djelovala povoljno, jer su štete na tim lokalitetima bile manje, kao i na položajima sa suviškom vode. Na osnovi izloženog postoji mogućnost izrade modela procjene pojava šteta od mraza na lokalnoj razini. 3. Zajednička staništa lužnjaka i kitnjaka. Mješovite sastojine lužnjaka i kitnjaka postoje u većini zapadnoeuropskih zemalja. Introgresija je česta, a križanje ovih vrsta je moguće i s drugim vrstama hrastova (Q. pubescens, Q. toza i dr.). U šumskom predjelu Berry vidjeli smo susjedne čiste sastojine, ali i mješovite sastojine lužnjaka i kitnjaka sa intermedijarnim tipovima. Na tom staništu su na 32 pokusne plohe provedena istraživanja morfološke varijabilnosti 19 različitih karakteristika (grana, lišća i žira) na 419 stabala lužnjaka, kitnjaka i medunca. Multivarijantna analiza je pokazala da stabla mogu biti klasificirana u tri grupe, te da postoji intermeđijarna grupa s 12 stabala od 419 analiziranih. Hrast medunac pridolazi na vapnenoj podlozi s oko 35 cm tla, kitnjak na kiselim i suhim dreniranim tlima do neutralne reakcije, a lužnjak na tlima s visokom razinom |