DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 111 <-- 111 --> PDF |
podzemne vode (aluvijalna staništa), iako je prisutan na pretežnom dijelu istraživanog područja. Intermedijarni tipovi su nađeni na intermedijarnim staništima, tj. na ocjeditim terenima s neutralnom reakcijom tla. 4. Značaj genetike za praktično uzgajanje šuma. U zapadnom dijelu doline rijeke Loire kitnjak je dominantna vrsta, prisutna na tom području već 7—8.000 godina. Prekriva oko 60% šumskog zemljišta, na površini oko 10.000 ha. Od kraja XVI. stoljeća ovim se šumama gospodari kao visokim jednodobnim sastojinama. Urod žira je vrlo dobar i čest, te se sastojine pomlađuju isključivo prirodnim putem. Ophodnja je oko 200 godina, te svaki dobni razred od 20 godina zaprema 10" o površine. Svaki odjel je po mogućnosti homogen i jednodoban. Svaka sastojina prolazi kroz dva perioda: a) Pomladno razdoblje koje traje 8 do 20 godina, na početku kojega se u sastojini nalazi 70 do 140 starih stabala po hektaru, a na kraju je u cjelosti prekrivena pomlatkom. b) Razdoblje uređivanja i poboljšanja kvalitete se kreće do zrelosti i traje 150 do 200 i više godina. Sukcesivnim proredama uzgajivač smanjuje broj stabala po jedinici površine, ostavljajući najbolje i najkvalitetnije. Uzgojni cilj je imati krajem ophodnje ograničeni broj stabala optimalne veličine i maksimalne vrijednosti. Tijekom ophodnog razdoblja, sastojinama se gospodari u tri faze. Prva je predkomercijalna, koja traje od prve do šezdesete godine. Osnovne mjere koje se poduzimaju teže očuvanju gustoće sastojine radi što bolje prirodne kompeticije stabala za svjetlom, vodom i hranjivima. Gospodari se drugim vrstama, kao što su breza i grab, i uklanja se hrastova stabla koja su s različitim nepoželjnim karakteristikama i deformiranim deblima. Redukcija je u ovoj fazi najznačajnija, jer od početno prisutnih 25 stabala, ostaje samo jedno. Druga faza gospodarenja obuhvaća tzv. komercijalno razdoblje, koje traje od šezdesete godine do početka oplodne sječe. Ovdje od 4 stabla prisutna početkom faze, ostaje na kraju jedno. Selekciju provodi čovjek u pozitivnom smislu, vodeći računa od samog početka o »stablima kandidatima«, koja će ostati za treću fazu, tj. pomladno razdoblje. Ovakav tretman, zasnovan na poželjnoj fenotipskoj selekciji, može vremenom dovesti do smanjenja (osiromašenja) genetske osnove sastojina. S druge strane, u negospodarenim sastojinama, stabla su neprestano izložena djelovanju nepoželjnih gena. Između ove dvije krajnosti mora se u gospodarskim mjerama nalaziti prisutna briga o mogućoj redukciji genetske osnove, kao i o genetskim parametrima pojedinih svojstava (nasljednost i genetska korelacija), o mogućnostima rasprostiranja polena i žira. |