DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 113 <-- 113 --> PDF |
ka dužih od 50 km u Hrvatskoj s kategorizacijom kvalitete njezinih voda, uzroci trovanja riba, godišnji gubici šuma na vaneuropskim kontinentima, itd., itd. Vrijedno je zabilježiti da je autor za svaki akronim dao njen puni tekst, kao npr.: OECD — Europska zajednica za ekonomiju i razvoj, IUNC — Međunarodni savez za zaštitu prirode, WHO — Svjetska zdravstvena organizacija, ppb pars per billion tj. 10—!l, itd. Zaključimo, Dr. Rauš ovom knjigom nije zadovoljio samo svojoj profesorskoj dužnosti da studentima osigura podlogu za studij, nego pružio mogućnost u prvom redu i svim šumarima ali i ostalima da dobiju odgovor na pitanje čime se bavi zaštita prirode i zaštita čovjekova okoliša. Knjiga je napisana jednostavno i razumljivo, čak i onom čitatelju kojemu ta materija nije bliska. Oskar Piškorić Prof. dr. Branko Kraljić, dipl. inž. šum.: RAČUNANJE VRIJEDNOSTI ŠUMA I ŠUMSKA STATISTIKA — Kvintesencija, kritika i prijedlozi, vlastito izdanje, Zagreb 1991., str. 1—10U Prije rata studenti šumarstva slušali su ekonomiku šumarstva jedino u obliku »Računanja vrijednosti šuma i šumska statika« i to u Zagrebu i u Zemunu. Prema tadašnjoj suvremenoj literaturi Njemačke i Austrije, godine 1922. objavio je svoj udžbenik prof. dr. Gjuro Nenadić. Na pragu ponovnog uvođenja tržišne privrede u nas, profesor Kraljić daje o toj knjizi kvintesenciju, kritiku i prijed loge, kako bi se vidjelo što bi se iz te discipline moglo u sadašnjim uvjetima uvažiti, a što treba korigirati odnosno odbaciti kao pogrešno. Knjiga sadrži pet originalnih radova autora s odnosnim literaturama i zaključcima. Bavi se šumarskoekonomičkim školama »šumske rente« i »čiste zemljišne rente« u šumskom gospodarenju (u značenju, prema današnjoj terminologiji — u šumskobiološkoj reprodukciji). Bit Kraljevićevih prigovora sastoji se u ovome: — Prema navedenim »školama«, ras podjel a ukupnog oplođivanja sredstava uloženih u šumskobiološku reprodukciju želi se ostvariti s jedne strane na uzgajivača šumskih sastojina, a s druge strane na zemljo vlasnik a, i to putem jedinstvenog postotka (kamata, odnosno profita) na uložena novčana sredstva, odnosno na vrijednost korištenog zemljišta. Ako se pritom upotrijebi prosječni kamatnjak industrije, trgovine i si., može se dogoditi da za zemljovlasnika ne ostane nikakvo plođenje. Tada se upotrebljava niži, tzv. šumski kamatnjak, i to toliko niži da — »vuk ostane sit, a koza cijela«. To je nastojanje potpuno nepotrebno, jer su pri specifičnoj i dugotrajnoj šumskobiološkoj reprodukciji ionako uzgajivač šumskih sastojina i zemljovlasnik uvijek i svugdje jedna te ista osoba. (str. 69, toč. E/) — Stoga za apsolutno (golo) šumsko zemljište (koje prema Kraljiću nema vrijednosti ni cijene ni tražnje, niti se ikada daje uzgajatelju šumskih sastojina u zakup) nije nužno da uzgajivač šumskih sastojina nikome plaća zakupninu (čisti zemljišni prihod, odnosno preneseni objektivni ekstraprofit, odnosno šumskosastojinsku rentu, odnosno ekvivalent proizvodne prikladnosti zemljišta) — to više, što se do tog zemljišta u pravilu došlo nenovčanim načinom, znači bez ikakva rada, a ne može se unovčiti prodajom (jer za nj nema tražnje) niti upotrijebiti za neku drugu djelatnost (po219 |