DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 114 <-- 114 --> PDF |
Ijoprivrednu, gradilišnu, rekreacijsku i dr.). (str. 69, toč. El) — A za relativno (golo) šumsko zemljište (prikladno i za poljoprivredu ili gradilište ili rekreaciju ili si.) (koje prema Kraljiću ima vrijednost (krčenja šume i si.) i cijenu, a može se u pravilu dati i u zakup poljoprivredniku i si.) također nije nužno da uzgajivač šumskih sastojina nikome plaća zakupninu (jer nije također nikada ni nigdje tuđe), a izračunati objektivni ekstraprofit služi uzgajivaču šumskih sastojina samo za usporedbu s potencijalnim objektivnim ekstraprofitom na istom zemljištu alternativno ostvarivim poljoprivrednom ili drugom djelatnošću — u svrhu donošenja eventualne odluke o traženju dopuštenja za »krčenje« šumskih sastojina (u pravnom smislu te riječi), tj. o upotrebi istog zemljišta za poljoprivrednu ili gradilišnu ili neku drugu djelatnost, odnosno o prodaji tog zemljišta, (str. 69, toč. E/) — Zbog razvitka kapitalizma s tržištem kapitala, pri statici šumskobiološke reprodukcije treba uvijek upotrijebiti prosječnu stopu profita industrije, trgovine i si. — umjesto niže tzv. šumske stope kamata (kako to čine navedene »škole«). To stoga, što se samo njezinom pomoću može utvrditi faktični objektivni ekstraprofit kao supstrat objektivnog ekstradohotka, odnosno potencijalne rente (zakupnine), pa i ukupno oplođivanje uloženog kapitala u šumskobiološkoj reprodukciji adekvatno usporediti s onim koji se ostvaruje u industriji, trgovini i si. (str. 69—70, toč. E´) — U poljoprivredi i šumarstvu oblikuje se za proizvode javna opća tržišna cijena za ukupni proces biološke reprodukcije i iskorišćivanje šuma (žetva, odnosno sječa i izrada, te transport) zajedno. U toj tržišnoj cijeni može se identificirati djelomična konkretna tržišna cijena faze biološke reprodukcije »franco uspjelo na nalazištu«, i to rentna deduktivnom (u obliku tzv. šumske takse), odnosno bezrentna induktivnom posebnom kalkulacijom. Induktivno iskalkulirana »cijena proizvodnje « proizvoda biološke reprodukcije niža je od odnosnog dijela »tržišne vrijednosti« proizvoda te faze, jer te vrste biološke reprodukcije imaju niži organski sastav kapitala od onog prosječnog u privredi; stoga u tržišnim vrijednostima proizvoda te faze ima još mjesta za objektivne ekstradohotke (rente, kao posljedice »lažne socijalne vrijednosti« (K. Marx). Iz tih teorijskih postavki proizlazi da »drvo na panju, pa i »šumske sastojine«, ne predstavljaju »šumske kapitale« (kako to pogrešno tvrde navedene šumarskoekonomičke »škole«), jer bi tada šumskobiološka reprodukcija i- mala natprosječni, tj. visoki, organski sastav kapitala — a to znači višu »cijenu proizvodnje« od odnosnog dijela »tržišne vrijednosti« proizvoda biološke reprodukcije drva, pa tada ne bi bilo mjesta ni za kakve objektivne ekstradohotke (rente, kao posljedice »lažnih socijalnih vrijednosti «). Da to nikako ne stoji, najbolje pokazuje postojanje »diferencijalnih ekstradohodaka (»renta«) plodnosti« pri određenoj vrsti drveća ovisno o boljim staništima od onih mjerodavnih za tržište (tj. od onih koja uzrokuju »lažne socijalne vrijednosti«). Sve to teorijski svjedoči da sastojinske drvne zalihe, pa i šumske sastojine — ne predstavljaju nikakve »šumske kapitale « , te da je šumskobiološka reprodukcija (kao i ona poljoprivrednih proizvoda) nižeg od prosječnog organskog sastava kapitala privrede, budući da u njoj još uvijek prevladava živa radna snaga. U šumskobiološkoj reprodukciji, povrh navedenog, šumske sastojine zatečene su pretežno a sekularno općenito bez opredmećenog minulog rada, a prisvajane su uglavnom nenovčanim načinima, (str. 52, toč. 91) — Iz navedenog se vidi da su šumarski ekonomisti navedenih »škola« nekritički preuzeli sve postavke iz ekonomičkih »škola« poljoprivrede — ne vodeći uopće računa o naprijed navedenim spe |