DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 114     <-- 114 -->        PDF

Ijoprivrednu, gradilišnu, rekreacijsku i
dr.). (str. 69, toč. El)


— A za relativno (golo) šumsko zemljište
(prikladno i za poljoprivredu ili
gradilište ili rekreaciju ili si.) (koje prema
Kraljiću ima vrijednost (krčenja šume
i si.) i cijenu, a može se u pravilu
dati i u zakup poljoprivredniku i si.) također
nije nužno da uzgajivač šumskih
sastojina nikome plaća zakupninu (jer
nije također nikada ni nigdje tuđe), a
izračunati objektivni ekstraprofit služi
uzgajivaču šumskih sastojina samo za usporedbu
s potencijalnim objektivnim ekstraprofitom
na istom zemljištu alternativno
ostvarivim poljoprivrednom ili drugom
djelatnošću — u svrhu donošenja
eventualne odluke o traženju dopuštenja
za »krčenje« šumskih sastojina (u pravnom
smislu te riječi), tj. o upotrebi istog
zemljišta za poljoprivrednu ili gradilišnu
ili neku drugu djelatnost, odnosno
o prodaji tog zemljišta, (str. 69, toč. E/)
— Zbog razvitka kapitalizma s tržištem
kapitala, pri statici šumskobiološke
reprodukcije treba uvijek upotrijebiti
prosječnu stopu profita industrije, trgovine
i si. — umjesto niže tzv. šumske
stope kamata (kako to čine navedene
»škole«). To stoga, što se samo njezinom
pomoću može utvrditi faktični objektivni
ekstraprofit kao supstrat objektivnog ekstradohotka,
odnosno potencijalne rente
(zakupnine), pa i ukupno oplođivanje uloženog
kapitala u šumskobiološkoj reprodukciji
adekvatno usporediti s onim
koji se ostvaruje u industriji, trgovini i
si. (str. 69—70, toč. E´)
— U poljoprivredi i šumarstvu oblikuje
se za proizvode javna opća tržišna
cijena za ukupni proces biološke reprodukcije
i iskorišćivanje šuma (žetva, odnosno
sječa i izrada, te transport) zajedno.
U toj tržišnoj cijeni može se identificirati
djelomična konkretna tržišna cijena
faze biološke reprodukcije »franco
uspjelo na nalazištu«, i to rentna deduktivnom
(u obliku tzv. šumske takse), odnosno
bezrentna induktivnom posebnom
kalkulacijom.
Induktivno iskalkulirana »cijena proizvodnje
« proizvoda biološke reprodukcije
niža je od odnosnog dijela »tržišne
vrijednosti« proizvoda te faze, jer te vrste
biološke reprodukcije imaju niži organski
sastav kapitala od onog prosječnog
u privredi; stoga u tržišnim vrijednostima
proizvoda te faze ima još mjesta
za objektivne ekstradohotke (rente, kao
posljedice »lažne socijalne vrijednosti«


(K. Marx). Iz tih teorijskih postavki
proizlazi da »drvo na panju, pa i »šumske
sastojine«, ne predstavljaju »šumske
kapitale« (kako to pogrešno tvrde navedene
šumarskoekonomičke »škole«), jer
bi tada šumskobiološka reprodukcija i-
mala natprosječni, tj. visoki, organski sastav
kapitala — a to znači višu »cijenu
proizvodnje« od odnosnog dijela »tržišne
vrijednosti« proizvoda biološke reprodukcije
drva, pa tada ne bi bilo mjesta ni
za kakve objektivne ekstradohotke (rente,
kao posljedice »lažnih socijalnih vrijednosti
«). Da to nikako ne stoji, najbolje
pokazuje postojanje »diferencijalnih
ekstradohodaka (»renta«) plodnosti« pri
određenoj vrsti drveća ovisno o boljim
staništima od onih mjerodavnih za tržište
(tj. od onih koja uzrokuju »lažne socijalne
vrijednosti«). Sve to teorijski svjedoči
da sastojinske drvne zalihe, pa i
šumske sastojine — ne predstavljaju
nikakve »šumske kapitale
« , te da je šumskobiološka reprodukcija
(kao i ona poljoprivrednih proizvoda)
nižeg od prosječnog organskog
sastava kapitala privrede, budući da u
njoj još uvijek prevladava živa radna
snaga. U šumskobiološkoj reprodukciji,
povrh navedenog, šumske sastojine zatečene
su pretežno a sekularno općenito
bez opredmećenog minulog rada, a prisvajane
su uglavnom nenovčanim načinima,
(str. 52, toč. 91)
— Iz navedenog se vidi da su šumarski
ekonomisti navedenih »škola« nekritički
preuzeli sve postavke iz ekonomičkih
»škola« poljoprivrede — ne vodeći
uopće računa o naprijed navedenim spe