DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 132 <-- 132 --> PDF |
Dr. ZORISLAV KOVAČEVIC dipl. inž. šum. (1927—1991.) Dragi prijatelji, kolegice i kolege, Naša iskrena bol i tuga nadilazi snagu moje riječi i moje dužnosti da na ovom skupu Šumarskog instituta Jastrebarsko izrazim osjećaje našeg rastanka od dragog nam prijatelja i suradnika dr. Zorislava Kovačevića. 9. svibnja 1991. godine umro je i otišao na pokoj vječni dr, Zorislav Kovačević viši znanstveni suradnik našeg Instituta naglo shrvan neizlječivom bolešću, koju je s najvećom ljudskom hrabrošću do kraja života podnosio. Zorislav Kovačević rođen je 13. prosinca 1927. godine u Osijeku gdje je i završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu 1956. godine, šumarski smjer i odmah se po stjecanju fakultetske diplome zaposlio u šumarskoj struci u Delnicama. Osnivanjem Šumskog gospodarstva Delnice (1960.) izabran je za rukovoditelja Odjela za pošumljivanje i melioraciju (kasnije Razvojno biološki odjel) i s te dužnosti dolazi 1968. godine u Šumarski institut. U Šumarskom institutu, u Odjelu za tipologiju šuma, bavi se znanstvenoistraživačkim radom u području ekonomike šumarstva sve do svoje prerane smrti. Magistrirao je u Zagrebu 1976. godine i doktorirao u Sarajevu 1988. godine iz područja ekonomike šumarstva. Radni vijek i djelo dr. Zorislava Kovačevića može se podijeliti u dva podjednako plodna dijela: rad u šumarskoj struci na području Gorskog kotara i Hrvatskog Primorja, i znanstveno istraživački rad u našem Institutu. Iz njegova vrlo opsežnog, i u mnogome pionirskog rada u šumarskoj praksi, spomenut ću samo ono što je od posebne znanstvene i praktične važnosti za naše šumarstvo. Već na početku svoje službe u Delnicama dolazi Zorislav Kovačević do ispravnih i dalekosežnih spoznaja da se melioracije, rekonstrukcije i ukupno gospodarenje šumama Gorskog kotara i Hrvatskog Primorja mora temeljiti na šumskim pokusima. Zato u suradnji sa ing. Josipom Šafarom izrađuje, a sa svojim suradnicima ostvaruje, veliki projekt šumskih pokusa sa 20 primjernih objekata i blizu 100 tretmana. Ciljevi toga rada bili su raznovrsni: — Obnoviti i podići biološki i proizvodni potencijal loše gospodarenih šuma jele i bukve; — Ustvrditi prikladnost četinjača brzog rasta (smreke, duglazije i dr.) za pošumljavanje slobodnih površina nastalih u oštećenim jelovim sastojinama (sušenjem) vjetroizvalama i čestim sanitarnim sječama; — Pretvorba degradiranih bukovih panjača u produktivnije kulture smreke; — Obnova sastojina jele i smreke sa nagomilanom prezrelom drvnom masom i slabog pomlađivanja; — Rekonstrukcija bukovih sastojina iz panja i sjemena loše kvalitete u mješovite kulture četinjača; |