DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 133 <-- 133 --> PDF |
— Pretvaranje makije u kulture borova za prioritetno korištenje u turizmu i rekreaciji. Obnovljene šume i podignute šumske kulture u predjelima Zvirja, Mlaka, Glavica, Vrbovska poljana, Resnjak, Jezera, Počivalnik, Kuželjska planina, Golik, Grič, Pintarica, Potočići, Tisovac, Dletvo, Lužina, Brgud i Punta križa, i kad nas ne bude, svjedočit će budućim generacijama o znanju, daru i marljivosti njihova uzgajivača. U uvjetima nesređenih društvenih prilika u kakvima smo živjeli, takvo je djelo mogla oživotvoriti samo svestrana izgrađena ličnost, nepokolebljiva u služenju svojoj šumarskoj struci, svom narodu i općem napretku. Svojim radom u šumama Gorskog kotara i Hrvatskog Primorja, ostavio je Zorislav Kovačević neizbrisiv trag i zauzeo istaknuto mjesto u duševnoj baštini Hrvatskog šumarstva. S golemim stručnim iskustvom i širokom općom kulturom dolazi Zorislav Kovačević 1968. godina na rad u Šumarski institut. Vodi ga želja da oproba snagu vlastita duha u hramu znanosti i još više doprinese našoj šumarskoj struci. Prihvaća nižu i nesigurniju Institutsku plaću i uključuje se u projekt tipoloških istraživanja šuma i šumskih staništa. Sve svoje snage poklanja ekonomskom aspektu identifikacije, klasifikacije i gospodarske primjene tipova šuma. U njegovim znanstvenim radovima po prvi se put u Jugoslavenskom prostoru iskazuju koncepcijske i metodološke smjernice ekonomske komponente tipoloških istraživanja šuma. Poučen bogatim iskustvom šumara praktičara, jasno uočava upotrebljive znanstvene probleme. U svojoj magistarskoj radnji po prvi je put kod nas na primjeru šumskog gospodarstva Gospić i na tipološkoj osnovi, analizirao odnose između zatečene i optimalne otvorenosti šuma. Krupan doprinos tipološkim istraživanjima šuma i racionalnom korištenju šumskih ekosistema u Hrvatskoj je di sertacija Zorislava Kovačevića. Cilj je istraživanja utvrditi vrijednost normalnih šuma konstruiranih za proizvodnju najveće drvne mase i alternativa u pojedinim ekološkim uvjetima konstruiranih za proizvodnju veće količine kvalitetnog drva. Smisao je disertacije da se u pojedinim ekološkim uvjetima utvrde najekonomičnije normale. Kovačevićeve ekonomske normale za jelove šume Gorskog kotara daju najkvalitetniju drvnu masu, imaju jače dimenzije sječive zrelosti i veću drvnu zalihu, pa zato otvaraju nove ekološke, tehnološke i ekonomske vidike u gospodarenju tim šumama. U Odjelu za tipologiju šuma našeg Instituta, dr. Zorislav Kovačević neprekidno se ističe pomnim traganjem za znanstvenom istinom. Njemu je strano izmišljanje teorija i površno ponavljanje drugih. Bio je odgovoran i temeljit u pisanju. Premda je iza sebe ostavio mnoge zapažene znanstvene »"adove, njegova prerana smrt odnijela je čitavo bogatstvo i- deja, podataka i nezavršenih rasprava, danas toliko potrebnih našoj šumarskoj struci. Dr. Zorislav Kovačević bio je jedan od pouzdanih stubova i neumornih graditelja našeg Odjela za tipologiju šuma. Njegovi pogledi i prijedlozi uvijek su bili usmjereni na što bolje i lakše oživotvorenje naših zajedničkih zadataka. U odnosima mlađih i starijih nije tražio uobičajne forme suradnje, već je uvijek zastupao uspostavljanje očinskog odnosa i nesebičnog pomaganja. Za druženja na terenskim istraživanjima bilo je prilike da upoznamo svo bogatstvo njegove ličnosti. Impresivno je djelovalo njegovo široko kulturno obzorje. Odlično je poznavao mnoga područja umjetnosti i drugih znanosti. U tom je bio izvor snage za njegovo uvijek vedro duševno raspoloženje. Kad sam ga za vrijeme terenskog rada na otoku Cresu prije 3 godine upitao kako tako lako podnosi nedaće vremena, odgovorio mi je ri 239 |