DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 135 <-- 135 --> PDF |
ZVONIMIR ŽIVKOVIC dipl. inž. šum. (1933—1991.) U Zagrebu je 27. rujna 1991. godine, nakon dulje i teške bolesti, umro naš dragi kolega Zvonimir (Zvonko) Živković, dipl. inž. šumarstva. Prilikom ispraćaja na vječni počinak, koji ´je obavljen 1. listopada 1991. u Krematoriju Mirogoj, od dragog kolege Zvonka, u ime Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, prijatelja, kolega i šumarske struke, oprostio se Horvatinović Slavko, dipl. inž. šum. — pomoćnik ministra. Tom prilikom izrazio je duboku sućut svim članovima obitelji i rodbini dragog nam prijatelja i kolege. Kolega Zvonko rođen je 8. 11. 1933. godine u mjestu Nijemci, općina Vinkovci, od oca Filipa lugara i majke Ljubice domaćice. Već od ranih dječačkih dana, vjerojatno pod utjecajem poslova koje je obavljao otac, a i očaran tajnama i ljepotama šuma, koje je s ocem obilazio, opredjelio se za »zelenu struku«. Godine 1953. u Karlovcu završava srednju šumarsku školu, a 1961. godine, na Šumarskom fakultetu sveučilišta u Zagre bu diplomira na šumsko-gospodarskom smjeru. Od 1962. do 1965. godine, kolega Zvonko radi u Kombinatu »Spačva« Vinkovci, kao referent uzgoja i iskorišćavanja šuma, zamjenik upravitelja šumarije Cerna, te kao samostalni referent za uređi vanje šuma. Od 1965 do 1968. godine u DIP-u Sisak radi na radnom mjestu šefa komercijalne nabave. U republičkim organima uprave, Sekretarijatu, Komitetu i Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske radi od 1970. do 1991. godine, gdje do punog izražaja dolazi njegova aktivnost dokazanog i vrsnog šumarskog stručnjaka. U tom vremenskom razdoblju radio je na slijedećim poslovima i zadacima: Od 1972. do 1975. savjetnik za ekonomiku, šumarstva i lovstva; Od 1975. do 1990. republički inspektor za šumarstvo i lovstvo; Od 1990. do smrti bio je savjetnik za uređivanje šuma. Najveći dio svojih radnih aktivnosti usmjerio je na uzgoj i uređivanje šuma, sudjelujući u radu velikog broja komisija na odobravanju šumsko gospodarskih programa i osnova gospodarenja šumama na području čitave Republike Hrvatske. Posebno je volio i posebnu pažnju posvećivao nizinskim šumama Slavonije. Na svim mjestima na kojima je radio, dao ´je veliki doprinos razvitku i popularizaciji šumarske struke. Pored redovitog posla, kolega Zvonko volio je društveni život te je bio aktivan član: — Hrvatskog šumarskog društva — Hrvatskog društva za gajenje lova i ribolova — »ŠOKADIJE« kulturno umjetničkog društva šokaca u Zagrebu — posebno je volio »ŠUMARE« kulturno umjetničko društvo šumarstva i pre241 |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 136 <-- 136 --> PDF |
rade drva iz Vinkovaca, jer se u druženju s njima vraćao u slavonsku šumu i svoju Spačvu, Narač, Jasenje i u svoje rodne Nijemce. Iako teško bolestan kolega Zvonko je živio sa borbom Hravtske za svoju slobodu i samostalnost. Posebno je teško proživljavao ratne strahote, srbovanje četnika i napade na njegovu dragu Slavoniju, šokadiju i rodne Nijemce. Upravo zbog rata i ratnih aktivnosti u i okolici Nijemaca, na posljednji oproštaj sa našim Zvonkom nisu mogli doći mnogi prijatelji, suseljani i unuci. Posebno je nama svima teško palo, što mu zasad nismo mogli ispuniti njegovu posljednju želju, da mu ostatke njegovog izmučenog tijela položimo u obiteljsku grobnicu. Kolega Zvonko nije dočekao čas međunarodnog priznanja naše drage domo vine Hrvatske. Obveza je svih nas Zvonko vih prijatelja i kolega, da učinimo sve da njegovi rodni Nijemci, Lipovac, Vukovar i cijela Slavonija ponovno budu oslobođeni i da granica Hrvatske tako učvrstimo i čuvamo, da se više nikad ne ponove razaranja i uništavanje niti jednog djelića naše domovine, da zemni ostaci našeg kolege Zvonka, nađu svoj mir i spokoj na rodnoj grudi u Nijemcima. Dragi kolega Zvonko, neka Ti svi hrastovi, jasenovi, jele i ostalo drveće naših šuma koje si toliko volio ukrase stazu s kojom se odlazi u vječnost i na sjećanje. Neka vječno pjevaju pjesmu slobode, pjesmu ljubavi za ovu našu dragu napaćenu Hrvatsku. Laka ti Hrvatska zemlja koju si uvijek volio i neka Ti je vječna slava i hvala. Mr. Opalički Stjepan |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 137 <-- 137 --> PDF |
KRUNOSLAV KRANJČEVIĆ dipl. inž. šumarstva (1932—1991.) Tiho i gotovo nečujno iz naših redova je zauvijek otišao naš kolega Krunoslav Kranjčević dipl inž. šumarstva. Neumitna smrt ga je zadesila 8. studenoga 1991. go dine u Skradu. Krunoslav Kranjčević rođen je 28. 8. 1932. godine u Slavonskom Brodu. Osnovnu je zavrišo u Slavonskom Brodu a gimnaziju u Zagrebu. Na Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu upisao se je 1952. god. a diplomirao ´je 1958. god. Volio je prirodu, a posebno šumu, te s puno ljubavi i elana započinje svoj rad u struci 1960. god. Kao upravitelj Nastavno-pokusnog šumskog objekta Zalesina, radio je sve do 1965. godine. Svojim uspješnim radom, organizacijskim sposobnostima i nadprosječnom inteligencijom postaje vrlo zapažen u struci. Nakon reorganizacije Nastavno-pokusnih objekata Šumarskog fakulteta, preuzima 1965. godine Šumariju Skrad, gdje kao upravitelj radi sve do 1978. godine. U Skradu nailazi na mnoge probleme koje vrlo uspješno rješava. Pomaže svima, a posebno svojim radnicima. Po prirodi skroman, volio je svoje radnike i rješava njihove probleme. Stoga često puta nailazi na nerazumijevanje svojih kolega. Pritisnut mnogim problemima, neshvaćen od mnogih prijatelja, pomalo izgubljen i razočaran uvlači se u sebe. Tu je bio početak njegove teške i neizlječive bolesti. Iz Skrada odlazi u Šumsko gospodarstvo Delnice na mjesto referenta za iskorišćivanje šuma. Isrcpl´jen bolešću i nemogućnošću izvršavanja svih poslova odlazi 1983. godine u mirovinu. I na kraju kad pogledamo životni put našeg Kranjca, kako smo ga zvali iz milja, vidimo da je imao mnogo teških a malo radosnih trenutaka. No ipak, njegovi sinovi su za njega uvijek predstavljali nešto neprocijenjivo. Priroda koju je toliko volio, mu nije bila sklona, ukoliko izuzmemo njegovu djecu koja su mu dala topline i snage da sve to izdrži. Teško nam je pao odlazak našeg dragog kolege Kran´jčevića, njegov lik zadržati ćemo u trajnoj uspomeni zbog njegovih plemenitih ljudskih osobina i svega što nam je kao stručnjak i savjesni radnik ostavio. Prof. dr. Ana Pranjić |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 138 <-- 138 --> PDF |
UPUTE SURADNICIMA ŠUMARSKOG LISTA Šumarski list objavljuje izvorne, stručne i znanstvene članke iz područja šumarstva, drvne industrije, zaštite prirode i lovstva, prikaze stručnih predavanja i društvenih zbivanja (savjetovanja, kongresa, proslava i dr.) te prikaze domaće i strane stručne literature i časopisa. Objavljuje nadalje, sve ono što se odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i crtice iz prošlosti šumarstva i drvne industrije te napise o radu Saveza i društava. Radovi i članci koje pišu stručnjaci iz privrede imaju prednost. Doktorske i magistarske radnje objavljujemo samo ako su pisane u sažetom obliku, te zajedno s prilozima, mogu zauzeti najviše 10 stranica Šumarskog lista. Posebno pozivam o stručnjake iz prakse da pišu i iznose svoja iskustva, kako uspješnih tako i neuspješnih stručnih zahvata, jer to predstavlja neprocjenjivu vrijednost za našu struku. Veličina rukopisa ne bi trebala prelaziti 10 stranica Šumarskog lista, odnosno oko 15 stranica pisanih strojem s proredom. Ako rad ima priloge (fotografije, crteže, grafikone, tušem ili strojem pisane tablice) tada je potrebno za svaku stranicu priloga smanjiti rukopis za 1,5 stranicu. Radove pišite jasno i sažeto. Izbjegavajte opširne uvode, izlaganja i napomene. Rukopis treba biti napisan pisaćim strojem s proredom i to tako, da redovi budu s lijeve strane uvučeni za 3,5 cm od ruba papira. Uz svaki članak treba priložiti i sažetak i to za hrvatski tekst 1/2 stranice, a za strani jezik može biti i do 1 stranice. Ukoliko se za sažetak koristi zaključak članka treba ga posebno napisati. Sažeci se u pravilu prevode na engleski jezik. Ukoliko prijevod ne dostavi autor, prevodi ga Uredništvo. U sažetku na početku članka autor treba iznijeti problematiku i rezultate istraživanja te njihovu primjenu u praksi. Popis korišćene literature treba sastaviti abecednim redom na kraju članka i to: prezime i početno slovo imena autora, u zagradi godina objavljene knjige ili časopisa, naslov knjige ili časopisa (kod ovoga i br. stranice). Fotografije, crteži, grafikoni i si. moraju biti jasni i uredni, jer se samo takvi mogu kliširati. Fotografije neka budu većeg formata (najmanje 10 x 15 cm), kontrastne i na papiru visokog sjaja. Kod tablica, grafikona, crteža treba voditi računa, da je najpovoljniji omjer stranica 1:1,5. Legendu treba po mogućnosti ucrtati u sam crtež. Original može biti i većeg formata od tiskanog, a to je i bolje, jer sa smanjenjem se postiže bolja reprodukcija. Crteži i si. moraju biti rađeni tušem, a tablice mogu i pisaćim strojem, ali s crnom i neistrošenom vrpcom. Papir: paus, pisaći i gusti pisaći. Rukopise dostavljati u dva primjerka od kojih jedan treba biti original. Tablice, crteže, grafikone i si. ne stavljati u tekst nego priložiti samostalno. Drugi primjerak može biti i fotokopija. Autori koji žele posebne otiske — separate svojih članaka trebaju ih naručiti istodobno sa slanjem rukopisa. Separati se POSEBN O NAPLAĆUJ U po stvarnoj tiskarskoj cijeni, a trošak se ne može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se može naručiti 30 separata. Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uz rukopis treba dostaviti broj i naziv svojeg žiro računa kao i broj bankovnog računa Općine u kojoj autor, stalno boravi na koji se uplaćuje porez od autorskih honorara. UREDNIŠTVO »ŠUMARSKOG LISTA« Zagreb, Trg Mažuranića 11 Telefon: 444-206 |