DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 25     <-- 25 -->        PDF

PREGLEDNI ČLANCI — REVIEWS
UDK 630*68 »31« (497.13) Šum. list CXVI (1992) 131


BIVŠE ZEMLJIŠNE ZAJEDNICE DANAS


Ivo ĐURIČIĆ*


SAŽETAK: U prijedlogu Zakona o denacionalizaciji predviđeno
je vraćanje šuma i šumskog zemljišta bivših zemljišnih zajednica
u skupno vlasništvo svih stanovnika naselja u čijem se
ataru nalaze.


Zakonom o šumama od 10. siječnja 1991. godine šumama u
Hrvatskoj gospodari Javno poduzeće »Hrvatske šume«, čime su
stvoreni uvjeti za njihovo racionalno i suvremeno gospodarenje.


Zbog aktualnosti teme potražio sam stariju literaturu o zemljišnim
zajednicama, pa spoznaje iz nje ukratko prenosim u
ovom članku.


Ključne riječ i: zemljišne zajednice, postanak, uređenje,
vlasništvo.


UVOD


Zemljišne zajednice bile su posebna vrsta vlasništva nad šumama, pašnjacima
i ostalim nekretninama, a imale su status pravne osobe, u njima je
sadržana jedinstvenost vlasništva nad zajedničkom imovinom uz istovremena
samostalna pojedinačna prava ovlaštenika. Uz imovne općine zemljišne zajednice
su zanimljive po svom postanku jer predstavljaju svojevrsnu kategoriju
vlasništva nad šumom, o čemu je dosta pisano u starijoj literaturi.
U ovom članku želimo dati kratak opis zemljišnih zajednica da podsjetimo
na jedno prošlo doba i strgnemo ih od posvemašnjeg zaborava.


Da se uzmogne prosuditi važnost zemljišnih zajednica, spomenut ću da
je prema statistici iz 1910. cjelokupna površina Hrvatske i Slavonije iznosila
7 391 202 jutra, zemljišne zajednice su zauzimale 374 617 jutara šuma
(prema Krbek u 1921. g.; u literaturi se mogu naći i drugi podaci, ovisno


o autoru).
KAKO SU NASTALE ZEMLJIŠNE ZAJEDNICE


Da bismo shvatili tijek nastanka zemljišnih zajednica, moramo se podsjetiti
nekih činjenica iz naše povijesti.


Dolaskom Habsburgovaca na hrvatsko-ugarsko prijestolje u prvoj polovini
XVI. st. osniva se obrambeno vojno područje koje organizira Austrija
duž tadašnje granice prema Turskoj. Usprkos jenjavanju opasnosti od Tura


* Mr. Ivo Đuričić, Šumarija Križevci