DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 26 <-- 26 --> PDF |
ka, koji se počeše povlačiti na istok od konca XVII. stoljeća, Vojna krajina održala se i poslije te opasnosti. Značajniju reorganizaciju Vojne krajine provodi carica Marij a T erezij a tek sredinom XVIII. stoljeća. Rješenjem od 6. lipnja 1871. godine uvedena je u krajiško područje građanska uprava, a razvojačenje Vojne krajine proglašeno je 1873. godine, ali tek 1. siječnja 1882. godine Vojna krajina, koja je stoljećima bila strano tijelo u biću hrvatskoga naroda, bila je ukinuta. Bitno su različiti odnosi u krajiškom i građanskom dijelu Hrvatske. Uki. danje kmetstva 1848. godine i kasniji zakonski propisi uvjetuju raspadanje obiteljskih zadruga. No time ne prestaje opstojanje začahurenosti podaničkih odnosa vlastelina prema kmetu. »Žalosno je upravo s narodnog i ekonomskog gledišta, što se veći dio vlastelinskog posjeda nalazio u rukama tuđinaca, koji ni po krvi ni po jeziku ni po osjećajima nisu imali ništa zajedničkog sa životom hrvatskog naroda i njegovom tisućljetnom kulturom ... Predstavnici te aristokracije nisu znali, a ni mogli, a možda ni htjeli, srasti u XIX. stoljeću s novim idejama svoga naroda. Val jačega ekonomskog i socijalnog života izbacio ih je kao nesposobne s putova narodnog progresa« (I v š i ć, 1936). U zavisnosti od različitog položaja seljaka na području Provincijala (banski dio Hrvatske i Slavonije) i Vojne krajine, na različite su načine postale i razvijale se i zemljišne zajednice. U Provincijalu zemljišne zajednice nastale su od površina šuma i pašnjaka koje su bile od vlastelinskih posjeda odvojene bivšim kmetovima pojedinog vlastelina u ime otkupa prava dotadanjih služnosti drvarenja i pašarenja. U krajiškoj Hrvatskoj nema vlastele, seljaci su izravno potčinjeni državnoj vlasti, a sva zemlja koju uživaju je državna tu su zemljišne zajednice nastale iz pašnjaka a katkad i pošumljenih pašnjaka koji su pripadali bivšim krajiškim mjesnim općinama. Osim tih zemljišnih zajednica bile su u bivšem provincijalu, mada malobrojne, i zemljišne zajednice koje su nastale prije ukinuća kmetstva i koje su živjele po pravnim uredbama donesenim prije 1848. godine. Porijeklo zemljišnih zajednica leži u nekadašnjim seoskim općinama, koje su na području Provincijala bile uglavnom urbarske općine, a u mnogo manjem broju povlaštene ili plemićke općine, dok su u Krajini to bile krajiške mjesne općine. Zajedničko uživanje svih nekretnina, koje je započeto u seoskim općinama, nastavljeno je u zemljišnim zajednicama, a prema statusu općine iz koje se je zemljišna zajednica razvila imamo tri vrste zemljišnih zajednica: 1. Zemljišne zajednice nastale segregacijom iz vlastelinskih šuma i pašnjaka, 2. Krajiške zemljišne zajednice i 3. Zemljišne zajednice koje su nastale prije razrješenja feudalnih odnosa. Najbrojnije su zemljišne zajednice nastale segregacijom i krajiške zemljišne zajednice, dok su najmanje zastupljene zemljišne zajednice nastale u Provincijalu prije razješenja feudalnih odnosa. |