DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 31 <-- 31 --> PDF |
su često prava uzurpirana. Zbog toga je svaka uređena zajednica, prema zakonu od 25. IV. 1894. morala urediti na osnovi popisa ovlaštenika temeljnu knjigu i pravilnik, a u gruntovnici provesti zabilježbu ovlaštenih prava u zemljišnim zajednicama. Temeljna knjiga morala se raditi tako da se iz nje uvijek vidi potpuna slika ovlaštenika. No usprkos tome temeljne knjige zemljišne zajednice i odgovarajuće zabilježbe u gruntovnici (koje bi trebale biti istovjetne) kod velikog broja su netočne i ne podudaraju se sa stvarnim stanjem. Do toga dolazi jer zakonske odredbe nisu dovoljno jasne te se mogu različito tumačiti. Najvažnija grana zajednice je šumsko gospodarstvo. Prema statistici 1910. godine (Krbek , 1921) šume Hrvatske i Slavonije zapremale su ukupno 2 480 881 katastarsko jutro ili 33,7°/0 cjelokupne površine od 7 391 202 katastarska jutra, od toga: jutara — državne šume 575 883 — gradske i upravnih općina 2 357 — krajiške imovne općine 620 809 — zemljišne zajednice 374 617 — crkveno dobro 75 274 — javne zaklade 591 — dionička društva 9 507 — šumske i privatne udruge 19 167 — fideikomise 55 838 — privatne šume 723 838 : zajednice su u pojedinim županijama imale: jutara — Zagrebačka 141231 — Modruško-riječka 62 152 — Bjelovarsko-križevačka 61906 — Požeška 17 227 — Virovitička 33 261 — Varaždinska 21507 — Srijemska 10 663 — Ličko-krbavska 6 310 Te su šume od goleme važnosti i potrebe za narodno gospodarstvo, pa je u interesu naroda »da se šume zemljišne zajednice što bolje očuvaju i u njima provede racionalno i potrajno gospodarenje« (Krbek , 1921). Šumama zemljišnih zajednica gospodarilo se prema zakonu od 26. III. 1894. godine. »Ovo gospodarstvo ima ne samo da poluči što veći prihod, već da osigura i potrajno uživanje šumama, to jest da obezbijedi sa šumama i buduća pokoljenja, te da ne dozvoli da pojedino lakoumno pokoljenje (generacija) iscrpi i uništi za svoju korist svu šumu.« U tim se šumama mora gospodariti na temelju odobrene gospodarske osnove, a za površine manje od 100 k. j . na temelju gospodarskog programa. Gospodarske osnove i programe smiju sastavljati samo ovlašteni šumarski stručnjaci, koji stručno gospodare šumama. To su osnovna načela zakona iz 1894. godine. Prema njemu dioba zemljišta u Hrvatskoj i Slavoniji ne nalazi se u vlasništvu pojedi |