DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 36 <-- 36 --> PDF |
4. Trgovište Krapina 363,30 ha, 5. Privremena državna uprava ekspropropriiranih šuma za objekt Kal« 269,12 ha. Svega 2.911,06 ha. Od prijeratnih gospodarskih osnova u Šumariji Krapina nalaze se osnove Općine Krapina, Privremene državne uprave ekspropriiranih šuma, Filipa Deutscha sinovi i Krapinske tvornice pokućstva. ŠUMSKI POSJED TRGOVAŠTI KRAPINA Mjesto Krapina bilo je do 1918. godine »slobodno i kraljevsko poveljno trgovište« i kao takovome je kralj Ferdinand 1608. godine dodijelio šumski posjed od 363,30 ha (627,38 kat. rali). Prema odredbi »Privremene naredbe o upravi, gospodarenju i uživanju općinskih šuma u kraljevinama Hrvatske i Slavonije« od 4. ožujka 1871. godine šumski posjed Trgovišta Krapine obuhvaćen je jednim šumsko-upravnim kotarom — Šumarijom Krapina osnovane 1872. godine.2 Od tada do 1945. godine bile su izrađene dvije gospodarske osnove, prva 1888. a druga 1930. godine. Po gospodarskoj osnovi iz 1888. godine ukupna drvna masa iznosila je 50 668 m3 odnosno po ha prosječno 148 m3; za prvo desetgodište, 1888. — 1898, uz 80-godišnju ophodnju određen je etat sa 16 342 m3 na površini 41 ha!; gojidbenom osnovom određena je sadnja hrastovog žira na površini 6,38 ha. Kako je Zagorje vinorodni kraj, to je i potražnja vinogradskog kolja bila velika. Stoga je zastupstvo Trgovišta Krapine na sjednici održanoj 5. lipnja 1901. godine odlučilo osnovati bagremik s ophodnjom od četiri godine. U tu svrhu namijenjena je površina od 6,86 ha (12 kat. rali) u šumskim predjelima Jelovica — Vugrovo i Pod gorom. Površine su bile obrale slabom sastojinom što svjedoči i posječena drvna masa prije sadnje od svega 310 m:;. Sadnja je bila predviđena u roku od četiri godine s 9—13500 biljaka po ha uz trošak 157 Kruna po ha. Na prijedlog kotarskog šumara Milan a Ž i- brat a za podizanje bagremovog kolosjeka u predjelima Jelovica i Žutica namjenjuje se daljnjih 7 ha. Žibrat je odredio osmogodišnju ophodnju s 8000 kolaca godišnje. Prodaja kolja obavljala se dražbom s iskliničnom (početnom) cijenom 3 filira po kolcu. Drugu osnovu izradio je inž. Rudolf Kolibaš 1930. godine. Po toj osnovi drvna masa utvrđena je sa 72.588 m3 ili 203 nr ha. Kolibaš je sastojine svrstao u četiri gospodarske jedinice: I. bukove sastojine (91%) s primjesom jele (9%) i oplodnom sječom u 80-godišnjoj ophodnji; II. gospodarska jedinica obuhvaćala je sastojine bukve s hrastom kitnjakom (bjeloduhom po Bertović-Lovriću) s primjesom jele u omjeru 92:8, oplodna sječa i 100-godišnja ophodnja; u III. gospodarsku jedinicu svrstan je bagremov kolosjek s ophodnjom od 4 godine, a u IV. pretežno hrastove sastojine sa cerom, 100-godišnjom ophodnjom i oplodinom sječom. 2 Današnja Šumarija nije nasljednica te Šumarije, jer je u međuvremenu od 1945. godine jedno vrijeme sa šumama Krapine gospodario Kotarski narodnooslobodilački odbor Krapina. 3 Površina u gospodarskim osnovama do 1930. godine iskazane su u katastarskim ralima (jutrima) koje su za ovaj prikaz preračunate u ha. |