DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 37 <-- 37 --> PDF |
EKSPROPRIIRANA ŠUMA »KAL« Po Zakonu o agrarnoj reformi iz 1931. godine za obskrbu stanovništva (sela) drvom u koliko nisu imala drugih ili dostatnih površina šuma od ekspropiranih šuma veleposjednika dodijeljene su određene površine. U tadanjem kotaru Krapina za sela Donje i Gornje Jelenje, Brdo, Ravnisko i Jurmanec od vlastelinstva Trakošćan (grofa Draškovića) dodjeljena je površina od 269 ha na krajnjem sjeveroistoku gore Macelj u predjelu Kal. Za gospodarenje tako ekspropriranim šumama osnivale su se privremene državne uprave. Po gospodarskoj osnovi, koju je 1940. godine izradio inž. Zaharij e Babić , ukupna drvna masa utvrđena je sa 71768 m3 ili s 267 m:l/ha. Sastojine su bile mješovite, gospodarenje preborno s ophodnjicom 20 godina time da se teži omjeru vrsta bukva : hrast : jela = 50 : 25 : 25. Godišnji etat propisan je s 1 307 m3. ŠUMSKI POSJED KRAPINSKE TVORNICE NAMJEŠTAJA Ovaj šumski posjed nalazi se na području poreznih općina Đurmanec i Hlevnica. Krapinska tvornica pokućstva kupila ga je od kneza Windischgrätza 1924. godine za 3,350,840 Dinara. Knez Windischgrätz pak kupio je taj posjed 1859. godine iz stečajne mase grofa Festetića s naznačenom površinom 1780 kat. rali i 1343 četv. hvata. Prvo omeđašenje posjeda izvršeno je 1864/65. godine prigodom katastarskog premjera: tada je izrađena i prva gospodarsko osnova. Druga osnova datira iz 1908. godine a izradilo ju je kneževo Ravnateljstvo dobara u Heilingenu. Osnovu je odobrio upravni odbor Varaždinske županije na osnovu Naredbe Kr. hrv.-slav. zemaljske vlade. Odjel unutarnjih poslova br. 63.743/1908. Osnovom je utvrđeno 998,26 ha plodnog tla a cijela šuma razdijeljena je na 42 odjela s 269 izlučenih odsjeka. Drvna masa pomoću pokusnih ploha procijenjena je na 169.616 m3 ili prosječno 170 m3/ha s godišnjim prirastom od 2.401 m! ili 2,41 m3 ha. Omjer vrsta u cijeloj gospodarskoj jedinici bio je bukva : hrast: jela : smreka = 53 : 22 : 18 : 7. Dobna struktura sastojina bila je: dobni razred I II III IV V VI % 6,2 20,7 24.5 27,2 21,4 Iskorišćivanje je bilo propisano oplodnom sječom s prosječnim godišnjim etatom za prvo uređajno razdoblje (od 1908. do 1928) glavnog prihoda 2.800 m:l i prethodnog 964 m:l na prosječnoj površini 25 ha. Propisano je popunjavanje na prosječnoj godišnjoj površini 3,54 ha sjetvom jelovog sjemena i sadnjom biljaka smreke, hrasta i kestena. Drugu osnovu započeli su 1940. godine inž. Nikol a Šubert i (J.) Heckner a nastavio i dovršio inž. Zaharije Babić. Drvna masa utvrđena je klupiranjem svih stabala (417.248 stabala) sa 186.113 m3 ili 202 m3/ha prosječno; tečajni godišnji priprast utvrđen je 5,21 m3/ha. Struktura sastojin po vrstama drveća bila je: bukva : hrast : četinjače : razno = 60 : 15 : 25 : 2. |