DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Propisi osnove: ophodnje 100 godina, sječa oplodna, zamjena smreke (zbog crvene truleži) arišem te povećanje udjela hrasta. Za prvo razdoblje, do 1949. godine, etat je određen s 2.564 m3 godišnje. U ovoj šumi Franjevački samostan u Krapini imao je pravo služnosti s masom 40 pr. met. ogrjevnog drva svake četvrte godine. Od prvotnog posjeda agrarnom reformom selima Lukovčak, Jezerišče, Hromec i Hlevnica dodjeljena je površina od 91 ha. Za ova posjed postoje i podaci o načinu korišćenja drva u XIX. stoljeću. Tako je od 1862. do 1864. godine izrađivana hrastova dužica i izvozila preko Trsta; pogodna stabla su birana po cijeloj površini šume. Kada je 1864. godine u Loogu, mjestu u Sloveniji — tada Štajerskoj — uz rub maceljske šume, podignuta tvornica stakla iz manjevrijednih bukovih stabala proizvodila se potaša. Nakon staklane podignuta je tvornica bukovog savijenog namještaja za koju su prebirom sječena odgovarajuća stabla. Tvornica je radila do 1897. godine. MACELJSKI POSJED TVRTKE FILIPA DEUTSCHA SINOVI Tvrtka Filipa Deutscha sinovi kupila je ovaj 611,62 ha veliki posjed 1907. godine od udovice šumara Zlocha za 150.000Kruna. I ta je šuma prije bila dio posjeda grofova Festetić, pa je otuda bila opterećena služnosti Franjevačkog samostana u Krapini sa 120 pr. met. ogrjevnog drva svake treće godine. Prvi podaci o drvnoj masi ovog posjeda potječu iz 1908. godine. Tada su klupirana sva stabla i to jelova s promjerom iznad 22 cm a bukova i hrastova iznad 26 cm prsnog promjera. U svemu bilo je 87.055 stabala s masom od 136.524 m:1 ili 223 m´/ha. Prema gospodarskoj osnovi, koju je 1930. godine izradio Barto l Pleško , klupiranjem svih stabala preko 22 cm prsnog promjera utvrđena je drvna masa sa 231.255 m1 ili 366 m:!/ha prosječno. Omjer smjese bio je bukva 0,5 — hrast 0,25 — crnogorice 0,25. Prosječni godišnji prirast uz 80-godišnju ophodnju i III. bonitetini razred izračunat je s 5,67 nr ha. Normalna drvna masa za cijelu šumu utvrđena je sa 152.453 m:i, dakle zbiljna drvna masa bila je za cea 78.000 m3 veća od normale! Reviziju osnove iz 1930. godine proveo je također Pleško 1939. godine. Revizijom cjelokupni posjed razvrstao je u dvije gospodarske jedinice s tri sjekoreda. U sjekoredima »A« i »B« propisana je oplodna sječa u 100-godišnoj ophodnji, a u sjekoredu »C« preborna sječa uz ophodnjicu 35 godina. Osnova predviđa da će u starosti od 100 godina stabla hrasta postići prosječni prsni promjer 45 cm. bukva 36 cm i jele 47,5 cm. Kako je zbiljna drvna zaliha utvrđena s 247.501 m:l a normalna s 205.702 m3 ili 315 m:i/ha, to je za prvo desetgodište utvrđen etat s 11.746 m3 prosječno godišnje. Uzgojni radovi propisani su s osam ha godišnje uz trošak 29.615 dinara. GOSPODARSKE OSNOVE POSLIJE 1945. GODINE Prva gospodarska osnova za šumski kompleks Maceljske gore kao gospodarske jedinice »Macelj« u sastavu Šumsko-gospodarskog područja »Ivan |