DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 42 <-- 42 --> PDF |
razred J H III IV V VI VII Svega ha 334,52 120,08 234,28 248,55 1278,32 786,90 —14,4 3.017,06 Po površini /i 11,0 4,0 7,8 8,2 42,6 26,0 0,4 100 m5 — 18.908 51.181 68.358 414.151 231.775 4.454 789.127 Po masi A 2.4 6,5 8,7 52,5 29,3 0,6 100 Uređajni razredi određeni su prema »Pravilniku o načinu izrade šumskogospodarskih osnova područja gospodarenja, osnova gospodarenja gospodarskim jedinicama i programa za gospodarenje šumama« od 19. veljače 1981. (Narodne novine br. 19/1981)"´ kako slijedi: Uređajni OphodPovrDrvna masa m3 Prirast m3 Srednja razred nja šina ha ukupna po ha ukupni po ha »/ god. starost iela-bukva 100 1.750 518.772 296 10.624 6,07 2,06 90,5 bukva iz sj. 100 584 124.121 219 2.822 4,83 2,27 52,4 hrast iz sj. 120 420 117.005 278 2.430 5,78 2,07 86,8 grab 80 14 1.922 142 65 4,80 3,40 50,0 smreka 80 215 16.023 75 664 3,10 4,12 21,2 bor 80 3 458 146 23 7,34 5,02 30,0 duglazija 80 5 — — — — — 1,0 Sveg a — 2.991 778.301 260 16.628 5,55 2,13 79,4 Ovi podaci odnose se samo na gospodarske šume, a ne i one s posebnom namjenom. Površina šuma s posebnom namjenom iskazana je s 27,23 ha površine i drvnom masom od 10.826 m5 ili 413 nr/ha uz tečajni godišnji prirast 5,5 m:j/ha. Ukupni godišnji etat utvrđen je s prosječno 20.250 m1 od čega 17.780 m"´ glavnog a 2.470 m:l prethodnog prihoda. Od ukupne mase 54,5% otpada na bukovinu, 28,0% na jelovinu, 12,2% na hrastovinu a ostatak na ostale vrste. Za desetgodište 1987/1996. propisani su uzgojni radovi na 2.548,71 ha od čega prorede na 1.016,09 ha a redovna pošumljavanja i njega sastojina na 1.532,62 ha te 2,43 ha novog pošumljavanja (proširene biološke reprodukcije). ZAKLJUČNA RIJEČ Sastojine gospodarske jedinice Mecelj po vrsti drveća sastoje se od: bukva 44%, hrast 12,5%, razne tvrde i meke listače 6,5% i četinjače 37% time, da je 1986. godine udio jele bio 29% a ostalo bila je smreka te nešto bora i duglazije. Jela je autohotna a ostale četinjače su unijete već u prošlom stoljeću (bor i smreke) te u ovom (duglazija). Gospodarskom osnovom za šumu Krapinske 5 Prema odredbi u čl. 3. ovog Pravilnika za visoke šume »uređajni razred određuje se prema namjeni šume i glavnoj vrsti drveća na temelju koje se utvrđuje cilj gospodarenja, vrijeme ophodnje odnosno sječiva zrelosti, bez obzira, u kojem se omjeru nalazi glavna vrsta drveća u smjesi, kao i prema načinu postanka sastojine, a nakon što se utvrde ekološko-gospodarski tipovi i prema obrastu«. |