DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 49 <-- 49 --> PDF |
1988 67.728 1989 97.180 1990 39.968 1991 54.000 Uprava šuma Bjelovar Još uvijek su u tijeku radovi na odabiranju, doznaci i sječi drvne mase stabala koja se suše. Nastavak savjetovanja, bio je u znaku teoretskog razmatranja problematike sušenja — uzroka i prognoza (dr. B. P r p i ć, dr. N. Komljenović, dr. M. H ar apin,...). Isto tako potaknuto je pitanje smjernica za buduće gospodarenje u tim sastojinama, izrada novog pravilnika (dr. Đ. Ko vačić, dipl. ing. M. B ut ko vić, dipl. ing. M. Tompak,...). Kao način rada za buduće gospodarenje predloženi su postupci revizije osnova gospodarenja u ugroženim G. J. takvih staništa, a što se tiče postupaka obnove, predložene su »sukcesivne obnove na malim površinama« (dipl. ing. T. Starčević, dr. Đ. Kovačić). Također je naglašena nužnost primjene odgovornosti stručnog lica koje obavlja odabiranje i doznaku u ugroženim sastojinama. U raspravi tijekom savjetovanja kao svoje gledanje na sve više najavljivanu ekološku katastrofu nizinskih ekosistema, iznio sam osobni prijedlog rješenja — ukupno gledanje ove problematike. Takav stav je rezultat 10-godišnjeg rada na poslovima tipološkog razvrstavanja šuma, a dat je pod naslovom »Ekološka obnova«. U najvećem dijelu sadržaja zajedničko je i istovjetno razmišljanje oko ovog problema i kolege dipl. ing. Stjepana I v e z i ć a. Budući da je izlaganje bilo pripremljeno i prezentirano, kao takvo donosi se u cijelosti. EKOLOŠKA OBNOVA (Sušenje lužnjakovih šuma u svjetlu problema obnove) Tijekom rada na tipologiji upoznali smo najveći dio gospodarskih jedinica u slivu rijeke Česme i Ilove te njihovu ekološku stabilnost u svjetlu stanja fitocenološkog i pedološkog nalaza i uvjerili smo se da su nastale određene promjene, koje se konkretno mogu dokazati. Svjedoci smo sve češćih najava i registriranja ekoloških katastrofa u svim biosistemima. I šuma i ukupna šumska biocenoza, također je počela osjećati i plaćati danak nepromišljenim radovima i jednostranom mijenjanju životnih parametara, klime i onoga što sve utječe na nju. Ovdje u Vrbovcu česta upozorenja ing. T. Starčević a na opasnost od ugrožavanja naših hrastika, što smo (mi, širi auditorij) pratili i u Šumarskom vjesniku (prosinac 1987. g. br. 160), potakla su me da o ovom problemu razmislim i sa praktičnim odgovorima pokušam pridonijeti ublaživanju ovog zloslutnog problema. Također, podvlačim još jedanput, tu je svakodnevni posao na tipologiji koji me je naveo na razmišljanje i slaganje mozaika ovoga problema. Budući da se u najvećem broju slučajeva radi o nizinskim, poplavnim šumama hrasta lužnjaka (ass. Genisto elatae-Quercetum roboris Horv. 38) iz kojih je odavno već nestao brijest, onda je jasna slika tih sastojina u fitocenološkom smislu. Ja ću se sada vezati isključivo za ovu asocijaciju. U našim fitocenološkim snimkama u navedenim sastojinama, najčešće »nedostaju« u svim slojevima sastojine određene vrste (sloju drveća, grmlja |