DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 56     <-- 56 -->        PDF

tgß — tga


uz postojanje četiri slučaja (slika 2 — slučaj I, II, III, IV) obzirom na predznake
kuteva a i ß isto kao i ranije. Veličina z mijenja se promjenom promjera
stabla uz ostale uvjete iste. Kada je, međutim, vertikalni kut a unaprijed
određen u svrhu određivanja granica primjernih ploha, tada veličina
z/d koja se ne mijenja s promjerom, shvaćena kao dio promjera stabla za
koji treba podići vizuru u žilište, postaje važan parametar prilikom određivanja
graničnih stabala, o čemu će kasnije biti više riječi. Ovisnost parametara
z/d od kuta a za različite kuteve nagiba terena ß uz visinu opažača
kao konstantu, vidi se na lijevom dijelu grafičkog prikaza 1.


osop»os-»g


Grafički prikaz 1. Grafički prikaz 2.


Na izloženoj razini metoda je, u smislu uvodno traženih poboljšanja,
funkcionalna samo na horizontalnom terenu. Na kosom terenu nameće se
kao nužno mjerenje nagiba terena u smjeru tražene udaljenosti, što predstavlja
samo drugi oblik referentnog podatka s točke do koje udaljenost
mjerimo. Moguće je odustati od fiksnog stajališta za više mjerenih udaljenosti
i mjeriti svaki nagib posebno, viziranjem preko letve visine očiju opažača.
Poznavajući, međutim, samo kut najvećeg pada terena, moguće je svaki
pojedinačni podatak te vrste zamijeniti podatkom horizontalnog otklona
od smjera najvećeg pada, čime se u potpunosti otklanja potreba za referentnim
podatkom s točke do koje udaljenost mjerimo.