DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Time se operativna zona mjerenja sve više zbija uz smjer najvećeg pada (kut w je sve manji za još uvijek potrebnu udaljenost), odnosno za isti w širi je odnos mjerene udaljenosti i velike poluosi (D/a). Ovi su odnosi uz različite horizontalne otklone w, prikazani na gornjem dijelu grafičkog prikaza 2. U donjem dijelu istog prikaza može se vidjeti kako se mijenja odnos v&like i male poluosi promjenom kuta a na različitim najvećim nagibima terena. U eliminiranju potrebe za mjerenjem nagiba pri svakom mjerenju udaljenosti na kosom terenu, možemo krenuti i drugim putem, vežući se također na mjerenje horizontalnog otklona w. Zamislimo li kružnicu polumjera R u horizontalnoj ravnini, koja se preslikava na elipsu poluosi a´ i male poluosi b´ = R u kosoj ravnini pod nagibom ß i označimo li bilo koji drugi nagib u smjeru različitom od smjera najvećeg pada s ß´ (slika 4), možemo iz odnosa Slika 4. a´ = — ; b´ = R; d = — — ; d = / (a´, b´, w´) cos ß cos ß´ izvesti izraz: ß´ — aresin (sin ß cos w´) Kut w´ nalazi se u kosoj ravnini (na terenu) i nije jednak kutu u horizontalnoj ravnini (to), kojeg smo u mogućnosti mjeriti. Potrebni kut (w´) iz mjerenog (w), kao funkciju najvećeg nagiba terena, dobivamo uvodeći koordinate točke T (sjecište spomenute kružnice i smjera izmjere udaljenosti), kao i koordinate u kosu ravninu preslikane točke T (sjecište elipse i istog smjera), pa iz trigonometrijskih odnosa varijabli x, x´, y i y´, te kuteva ß, to i a´ izlazi |