DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Složeni izraz z d = (a, ß) je zbog nepreglednosti ispušten, ali je ta direktna zavisnost u donjem dijelu grafičkog prikaza 5 dana kao z/d = = / (ß, a—ß), što preko donjeg dijela grafičkog prikaza 4 čini preglednom i vezu s pripadnim površinama. PRIMJENA METODE Vertikalni kutevi u šumarskoj se praksi mjere klasičnim visinomjerima (Blume-Leiss, Haga, Metra), višenamjenskim instrumentima koji imaju ugrađen padomjer (različiti tipovi relaskopa) i jednostavnim padomjerima (Abney). Horizontalne kuteve moguće je mjeriti busolom i posredno, preko traka relaskopa. Određivanje granica primjernih ploha ovom metodom zahtijeva od instrumenta još i mogućnost očitovanja vertikalnog kuta, istovremeno s viziranjem u sastojini (relaskop, Abneyev padomjer). Ispitivanje preciznosti mjerenja udaljenosti simulacijom Kutevi a i ß su po iznosu bliži, što su mjerena udaljenost i nagib terena veći, a visina opažača manja, što nam uz činjenicu da se visina opažača i mjerena udaljenost po iznosu razlikuju za red veličine, već unaprijed govori da je metoda vrlo zahtjevna u pogledu preciznosti mjerenja vertikalnih kuteva. Poznato je da padomjeri koji se koriste u šumarskoj praksi, u pravilu nemaju sistematske pogreške. Prema ispitivanjima Katedre za dendrometriju Šumarskog fakulteta u Zagrebu instrument Blume-Leiss radi sa standardnom devijacijom od 0,2—0,3 stupnja. Može se pretpostaviti da se ovaj podatak ne razlikuje mnogo za konstrukcijski slične instrumente (Haga, Metra). Abneyev padomjer ima već i točnost očitanja upola manju od navedene standardne devijacije, pa možemo pretpostaviti da je njegova preciznost veća. Relaskop bi, iskustveno gledano, trebao biti precizan najmanje kao klasični visinomjeri, a pri pažljivom radu možda i precizniji. Preciznost metode u smislu moguće upotrebe postojećeg instrumentarija istraživana je na populacijama podataka »izmjere« iste udaljenosti, pri istim uvjetima. Populacije su dobivene simulacijom Gaussove distribucije. Pojedinačni je podatak za kosi teren simuliran po izrazu: tg (a + s ui) — tg (ß ± s u2) gdje je s standardna devijacija mjerenog vertikalnog kuta, a u apscisno očitanje integrala normirane Gaussove distribucije (slučajni broj -u varijabla). Osnovni niz podataka generiran je uz uvjete: h = 1,65 m, s = 0,2°; ß = 5—45°, s korakom po pet stupnjeva, D = 5—40 m, s korakom po pet metara, uz kut a = / (D, ß). Sporedni nizovi podataka dobiveni su uz uvjete: h = 1,50 m i h = 1,80 m, s = 0,1° i s = 0,3°, ß = 10—40°, s korakom po deset stupnjeva, D = 10—40 m, s korakom po deset metara, uz a računat kao i prije. |